Picula za RTL: 'Rat ne mora biti sudbina svijeta zbog krimske krize'

U tijeku je kontroverzni referendum na Krimu. Zapad ne priznaje rezultate, Putin razmješta vojsku po Krimu, a Kijev uzvraća prijetnjama. Gost RTL-a Danas je europarlamentarac ToninoPicula koji je iznio svoje mišljenje na istočnu krizu.

Zadnji puta razgovarali smo kada ste bili u Kijevu kao član ad hoc skupine Europskog parlamenta - Januković je pobjegao, Timošenko je puštena iz zatvora - je li se Europska Unija nadala ovakvom raspletu situacije?

Ona je priželjkivala drugačiji scenarij, no jedan dobar dio poznavatelja Europske unije je nakon summita u Vilniusu kada je postalo potpuno jasno da Janukovič optira Ruskoj Federaciji, a ne EU, znali su da je ovakav scenarij moguć.  

Je li svijet na pragu rata? Što znači danas dogovoreno petodnevno primirje između ruskih snaga na i ukrajinske vojske na Krimu?

Rat ne mora biti sudbina svijeta zbog krimske krize. Ovog trenutka se meni čini da se u pozadini ovih događaja koji s pravom okupiraju svjetsku javnost ipak događa nešto što može biti put prema postizanju kakvog takvog mira. Naime, ministri vanjskih poslova velikih sila zagovaraju nekakvu vrstu provizorija u kojem bi se trebalo pronaći nekakvo rješenje. Po meni, glavna priča se vodi oko toga tko će kontrolirati glavne energetske pravce, opskrbe naftom i plinom u prvoj polovici 21. stoljeća.

Putin ne odustaje od Krima. Ukrajina od svojeg teritorija. Što preostaje međunarodnoj zajednici - šutjeti ili reagirati? Bez obzira što se poduzme posljedice mogu biti opasne.

Čuo sam više puta, ne samo od europskih političara koji trezveno opisuju ovu situaciju, nego i od Ukrajinaca, da je za razliku od EU i Bruxellesa, Putin od početka znao što hoće u Ukrajini, a da se Zapad dugo tražio... I ova točka u kojoj se odvija referendum na Krimu je na neki način i poziv Europskoj uniji da konsolidira svoju istočnu politiku i nakon relativnog uspjeha summita u Vilniusu prošle godine, napravi jedan trajni angažman Kijevom kako bi doista tim ljudima jamčili postupno približavanje Uniji 28-ice.

Bi li međunarodna zajednica i u kojem scenariju prepustila Krim Rusiji?

Mislim da će prihvatiti stanje na terenu, ali da će se Krimom dogoditi ono što se već događalo diljem 'postsovjetskog' prostora... To će biti zone koje će kontrolirati proruske snage. Njih svijet nikada neće diplomatski priznati. Na kraju krajeva, imamo takvu situaciju sa sjevernim Ciprom. Međutim, uvijek se može nekakav modus operandi pronaći i s Moskvom, kako ovo doista ne bi ekskaliralo u pravi rat.

Sve češće su usporedbe Krima i Kosova - mogu li se uopće uspoređivati?

Samo djelomično. Za razliku od Kosova, što se tiče Krima, Rusija je potpisala dva ključna dokumenta kojim je neposredno jamčila potpuni teritorijalni suverenitet. To je sporazum iz Budimpešte iz 1994. godine i bilateralni sporazum 1997. koji je ostavio njezinu crnomorsku flotu u Odessi i u drugim ukrajinskim krimskim lukama. S ovim referendumom, ona direktno krši tu vrstu bilateralnih sporazuma. U slučaju Kosova, tako se nešto nije događalo.

Hrvatska je mali igrač u pregovorima unutar Europske unije. Ipak, kako će se ona postaviti?

U svakom slučaju, nema razloga da mi ne djelujemo izvan okvira 28-ice, pratit ćemo politiku Europske unije, međutim, treba reći da i Hrvatska ima svoje separatne gospodarske interese, kako s Ukrajinom, tako i s Rusijom. Umijeće je jedne razumne vanjske politike da i u krizi osigura barem djelomičnu realizaciju nacionalnih interesa. Hrvatska ih u Rusiji svakako ima, kao što ima i u Ukrajini.