Hrvatska i SRJ aktivirale su svoje odnose nakon promjene režima u Beogradu, ali u očekivanju brzog napretka odnosa treba biti oprezan, rekao je u utorak u razgovoru za Hinu hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula, nekoliko dana pred Zagrebački summit na kojem se očekuje sudjelovanje jugoslavenskog izaslanstva na čelu s predsjednikom Vojislavom Koštunicom.
"Brzo nakon izbora (u SRJ) počeli smo igrati aktivnu ulogu, ali su se osim pozitivnih stvari dogodile i one koje nas uvjeravaju da u očekivanju brzog napretka u odnosima treba biti oprezan", rekao je Picula.
Ministar Picula današnju je jugoslavensku politiku nazvao "kombinacijom naslijeđa (bivšega jugoslavenskog predsjednika) Slobodana Miloševića i onoga što nove vlasti deklariraju". "Nisam siguran da će SRJ... brzo moći napraviti presudan diskontinuitet u odnosu na Miloševićevu vladavinu", naglasio je hrvatski šef diplomacije.
Predsjednik Koštunica izjavio je ubrzo nakon pobjede na izborima, čime se nastavio na Miloševićevu politku, da Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) u Den Haagu Jugoslaviji nije "jedan od prioriteta".
Na pitanje ne misli li da međunarodna zajednica na neki način izjednačava odnos Hrvatske i SRJ s ICTY-jem, što se moglo iščitati i iz jučerašnjeg govora predsjednika haškog suda Claudea Jorde pred UN-om, Picula je rekao da je "nemoguće poistovjetiti odnos hrvatske Vlade s Haškim sudom s onim što pokušava izbjeći novi jugoslavenski predsjednik i nova jugoslavenska vlada".
Oni "retorički ublažavaju odnos prethodne Miloševićeve politike ali svodi se na isto", dodao je, naglasivši da smatra kako će se taj stav jugoslavenske vlade morati mijenjati ako se SRJ želi približiti europskim integracijama.
Hrvatski je ministar Zagrebački summit 24. studenoga, na koji svoj dolazak još nije potvrdilo samo jugoslavensko izaslanstvo, nazvao "jedinstvenom prilikom da se uklone predrasude i otvore perspektive". "Summit je za Hrvatsku od izuzetnog značaja jer formalno počinju pregovori s EU-om što je prvi institucionalni korak prema EU", rekao je Picula, ali i prigoda da se domaćoj javnosti na vrlo jasan način demonstrira koliki je interes Europske unije za procese koji su se u Hrvatskoj odvijali od parlamentarnih
izbora 3. siječnja.
"Da nisu hrvatski građani 3. siječnja glasovali kako su glasovali ovog skupa danas ne bi bilo", rekao je Picula. Europska unija, dodao je, u Zagrebu jasno demonstrira političku volju da u širenju obuhvati i jugoistok Europe.
Picula je predvidio da bi Hrvatska do kraja sljedećeg desetljeća trebala ući u EU, ne baš kao prva koja bi se pridružila petnaestorici, ali među prvima. "Vjerujemo da će Hrvatska biti među prvima koja će i formalno pristupiti EU", naglasio je, dodajući da je za to potreban određeni plan i određena uspješnost.
Picula je međutim dodao kako postoje skupine koje približavanje Hrvatske EU doživljavaju kao prvorazrednu prijetnju jer "to dokida određene monopole". "Radi se o grupama koje to naše integriranje u EU doživljavaju kao prvorazrednu prijetnju svojim interesima... ne žele prihvatiti pomisao da je Hrvatska jedna od zemalja EU jer to dokida određene monopole", rekao je.
Međutim, naglasio je hrvatski ministar vanjskih poslova, približavanje EU biti će pozitivno zbog gospodarskog prosperiteta, otvaranja radnih mjesta i proračuna koji će se sigurnije puniti.
