Radikalna sunitska islamistička skupina Islamska država nastala je iz ogranka terorističke mreže al Kaide u Iraku koju je vodio Abu Musab al-Zarqawi. Nakon njegove smrti 2006. uzimaju naziv Islamska država Iraka i počinju svoj krvavi pohod, kako protiv Amerikanaca i zapada, tako i protiv šijita, koje smatraju krivovjernicima. Američki napadi, šijitske organizacije u Iraku te drugi suniti koji odbacuju radikalne metode islamske države slabe organiciju.
Dobro istrenirani Saddamovi obavještajci
No ova osim fanatika, država je okupila i mnoge pripadnike tajnih službi bivšeg Sadamovog režima te je ubrzo postala previše radikalna i za Al Quaidu. Na čelo organizacije 2010. dolazi Abu Bakr Al Bagdadi, bivši zatvorenik Amerikanaca. Ponovo jačaju, izvode sve više samoubilačkih napada, a u travnju 2013. Al Bagdati proglašava spajanje snaga Iraka i Sirije te proglašava Islamsku državu Iraka i Sirije/Levata ( ISIS; ISIL)
Iskoristili politički vakuum
Tada osvajaju i velika područja Iraka i Sirije, raskidaju s al Kaidom i proglašavaju Kalifat. Njezin kalif je Abu Bakr Al Bagdadi na području koje kontrolira proglasio je kalifat. Neki pripadnici Al Kaide i islamista u Siriji, al Nusre, odbijaju takav potez, no Al Bagdati ih brzo ušutkava. Iste godine, Al Bagdati spretno iskorištava rasulo u Iraku. Zbog političkih sukoba šijitske vlade i sunitske manjine ( kojo je je pripadao i Sadam) Islamska država stupa na scenu te u roku od nekoliko mjeseci osvajaju Faludžu, Mosul te nezaustavljivo napreduju prema Bagdadu. Brišu čitave narode, plemena i vjerske skupine, te u lipnju 2014. proglašavaju kalifat.
Podršku dobivaju od svuda
Svojom aktivnošću privukla je pažnju islamističkih skupina u drugim zemljama. Neke su joj prisegnule vjernost čime je Islamska džrava proširila svoj utjecaj ili aktivnosti na niz afričkih i azijskih zemalja od Alžira do Afganistana. Među tim zemljama je i Egipat. Svrgavanje predsjednika Mubaraka 2011. stvorilo je plodno tlo za jačanje islamističkih aktivnosti u toj zemlji. Nakon što je sadašnji predsjednik zabranio muslimansko bratstvo, postaje trn u oku tzv islamskoj državi.
Sukob na rubu građanskog rata
Na poluotoku Sinaju izbila je i pobuna koju egipatska vojska ne uspijeva slomiti. Napadi u kojima su dosad poginule stotine pripadnika snaga sigurnosti čak su se dodatno pojačali 2013. godine nakon što je vojska s vlasti svrgnula predsjednika Mursija i njegovo Muslimansko bratstvo. Velik broj pripadnika najaktivnije među islamističkim skupinama na Sinaju, Ansar Bait al-Maqdis, krajem prošle godine prisegnuo je na vjernost Islamskoj državi i nazvao se Provincija Sinaj.
Otkud im novac?
Skupina nije aktivna samo na Sinaju. Napade često izvodi i u glavnom gradu Kairu. Osim zasjeda i bombaših napada, jedna od čestih aktivnosti su i otmice. Otmice su inače važan izvor zarade brojnih islamističkih skupina, ne samo Islamske države i njezinih ogranaka. Procjenjuje se da su proteklih godina na otkupnine za taoce iz zapadnih zemalja potrošeni deseci milijuna dolara. Točnih podataka nema jer se drže u tajnosti, a vlade obično demantiraju umiješanost u isplatu otkupnina u zamjenu za oslobađanje svojih državljanina.
Danas.hr/BBC/Dnevnik.hr
