Ivan Pavao II., prvi slavenski papa u povijesti, danas slavi 80. rođendan. Ivan Pavao II. svojom snažnom osobnošću već 22 godine dominira katoličkim svijetom.
Tijekom najdužeg pontifikata 20-og stoljeća, papa je doživio najdramatičnije trenutke naše epohe i odigrao značajnu ulogu na međunarodnoj sceni, doprinijevši, prije svega, padu sovjetskog diva.
Usprkos svojim godinama i zdravstvenim problemima, Ivan Pavao II se okrenuo trećem mileniju kako bi u njega uveo katolike, kako je to svojedobno, prilikom izbora za pontifikat, obećao svom duhovnom učitelju, kardinalu Stefanu Wyszynskom.
Izabran 16. listopada 1978. godine, naslijedio je Ivana Pavla I. koji je preminuo nakon 33 dana pontifikata. Do tada su, četiri i pol stoljeća, na tronu Sv. Petra u Rimu, sjedili Talijani.
Rođen 18. svibnja 1920. u Wadowicama, nedaleko Krakova u Poljskoj, u skromnoj obitelji, Karol Wojtyla radi u rudniku kaustične sode, a istovremeno i marljivo studira. Tijekom rata je vodio zabranjenu kazališnu trupu, i završio studije u sjemeništu. Zaređen je 1946. godine.
Nakon što je neko vrijeme predavao teologiju, 1964. je godine izabran za krakovskog biskupa. Kardinalom postaje 1967. godine nakon sudjelovanja na Drugom vatikanskom koncilu.
Papa Ivan Pavao II. poznat je i po sportskim aktivnostima. Skijao je, plivao i planinario.
Najveći dio svog pontifikata proveo je u apostolskim posjetama širom svijeta. Tijekom svojih putovanja susreo se sa milijardom katolika. Još uvijek se nada da će posjetiti Rusiju i Kinu.
Napisao je 13 enciklika, od kojih su tri posvećene društveno-gospodarskim pitanjima. Autor je više uspješnih knjiga, od kojih se posebno ističe "Pismo obiteljima" i knjiga misli o modernom svijetu "Uđite s nadom".
Mir i sloga, zaštita ljudskih prava i prava naroda, promicanje velike Europe od Atlantika do Urala, Jugoslavija, Bliski istok, Libanon, Izrael i Jeruzalem, među glavnim su temama njegovih brojnih govora i dokumenata.
Na moralnom planu nepopustljivo brani ljudski život od začeća i tradicionalna načela Katoličke crkve glede seksualnosti, doživljavajući česte i oštre kritike zapadne inteligencije.
Usprkos volji za produbljavanjem dijaloga između kršćana sa drugim vjerama, na tom je putu naišao na brojne poteškoće, a Katolička je crkva često optuživana za "agresivni prozelitizam". Sa anglikancima je u sporu zbog zaređivanja žena i to pitanje ostaje najvećim kamenom spoticanja.
Ivan Pavao II. je neumorno radio na pomirenju sa Židovima. Prvi je papa koji se molio u jednoj sinagogi. Bilo je to 1986. u Rimu, a njegovo hodočašće u Svetu zemlju u ožujku 2000. predstavlja "preokret" u odnosima dviju vjera.
Nakon što je od Boga 12. ožujka zatražio oprost za pogreške i grijehove Crkve, posebice glede Židova, papa je oprost zatražio i u Jeruzalemu na Zidu plača, najsvetijem mjestu judaizma.
Papa je bio žrtvom atentata 13. svibnja 1981. godine na trgu Sv. Petra, kada ga je sa tri metka ranio turski atentator Mehmed Ali Agca. Potom ga je 12. svibnja 1982. godine u svetištu Fatime hladnim oružjem napao španjolski svećenik.
Nakon atentata 1981. godine papa je u više navrata zbog zdravlja bio podvrgnut kirurškim intervencijama.
Pati i od Parkinsonove bolesti koja uvelike otežava elokvenciju "starog pape obilježenog životom i čvrstog kao hrast".
