Hrvatski premijer ZoranMilanović kao prvi predsjednik Vlade otkako je Hrvatska neovisna boravit će do 16. ožujka u radnom posjetu Australiji i službenom Novom Zelandu, sastati se s tamošnjim premijerima, čelnicima parlamenata i oporbe, razgovarati s hrvatskom i poslovnom zajednicom, držati predavanja na sveučilištima i posjetiti pet gradova.
Milanoviću program počinje u nedjelju po mjesnom vremenu kada će za njega biti priređen prijem u gradskoj vijećnici Hurtsvillea, južnog predgrađa Sydneya. U ponedjeljak će razgovarati s predstavnicima poslovne zajednice Novog Južnog Walesa u Sydneyu, održati predavanje na tamošnjem sveučilištu Macquire i posjetiti redakciju hrvatskog programa SBS-a, javne australske radio-televizijske mreže.
U utorak se hrvatsko izaslanstvo, u kojem su i ministar obrane AnteKotromanović i premijerova supruga, seli u Canberru gdje će Milanović ponovno razgovarati s hrvatskom i poslovnom zajednicom, sastati se s predsjednicom zastupničkog doma australskog parlamenta Bronwyn Bishop i položiti vijenac na grobnici neznanog vojnika. U srijedu će Milanović razgovarati sa svojim kolegom i domaćinom Tonyjem Abbotom.
'Ne idemo u Australiju da bi se vratili s novcem u podstavi sakoa'
Milanović tvrdi da ide u Australiju na 12 dana jer netko mora!
Posjet Australiji završava u četvrtak u Melbourneu predavanjem na sveučilištu Monash i sastancima s čelnikom australske oporbe, laburistom Billom Shortenom i predsjednikom gornjeg doma australskog parlamentu Johnom Hoggom.
Milanović će uz tradicionalnu maorsku dobrodošlicu u petak biti svečano dočekan u Aucklandu i odmah po dolasku razgovarati s novozelandskim premijerom Johnom Keyem. Isti će dan hrvatski premijer predavati na Sveučilištu u Aucklandu i razgovarati s oporbenim čelnikom Davidom Cunliffeom. S hrvatskom će se zajednicom sastati u subotu u Aucklandu i u nedjelju u Wellingtonu, što mu je i zadnja etapa turneje po Oceaniji.
U Novom Zelandu živi oko 60.000 ljudi hrvatskog podrijetla. U Australiji prema službenim popisima stanovništva živi oko 120.000 Hrvata, a procjene se kreću između 200.000 i 250.000. Posjet iseljenim Hrvatima tek je jedan od razloga za ovo putovanje, navodi hrvatska Vlada u najavi posjeta i objašnjava kako su se ostvarenjem najvažnijih hrvatskih vanjskopolitičkih ciljeva stekli uvjeti za širenje vanjskopolitičke suradnje na druge kontinente i potencijalno važne gospodarske partnere.
Tijekom posjeta Novom Zelandu potpisat će se i dogovor o programu tzv. "radnog odmora" između dviju država. On će, kaže se u priopćenju, omogućiti da do 100 mladih ljudi (18-30 godina) godišnje otputuje iz Hrvatske na Novi Zeland, da ondje studiraju ili se odmaraju, a svoj boravak financiraju zaposlenjem tijekom maksimalno godinu dana.
"To je putovanje na koje ne idemo da bi se vratili, recimo, s novcem u podstavi sakoa ili s čekovima ili gomilom novca ili gomilom pića, nego je to posjet važnim državama. U obje države, Australiji i Novom Zelandu ima dosta Hrvata. U 23 godine samo je predsjednik Tuđman bio u Australiji i to je sramota. To može biti i neugodan put jer ne idem među svoje birače, ali to predsjednik vlade mora napraviti, to je moj posao, od takvih stvari se ne treba skrivati", kazao je ovih dana Milanović. Naime, neke skupine australskih Hrvata najavile su prosvjede u Sydneyu i Canberri protiv Milanovićeve politike u domovini.
Predsjednik Vlade održat će predavanja na trima važnim sveučilištima, u Sydneyu, Melbourneu i Aucklandu, koja su među najboljima na svijetu. Sidnijsko sveučilište slavi 30. godišnjicu programa 'hrvatskih studija', prvog priznatog programa hrvatskog jezika u svijetu, koji već godinama sufinancira i hrvatsko ministarstvo obrazovanja i po odluci Vlade od četvrtka, nastavit će ga financirati još najmanje pet godina s 2,26 milijuna kuna. U proteklih trideset godina prosječan broj upisa na hrvatske studije bio je oko 120 godišnje.
Centar hrvatskih studija u Sydneyu u sljedećem petogodišnjem razdoblju namjerava znatno unaprijediti svoje nastavne i znanstvene kapacitete kroz reorganizaciju i restrukturiranje kolegija koji se bave hrvatskom kulturom i poviješću. Cilj je ponuditi atraktivnije kolegije koji će privući veći broj studenata hrvatskog, ali i nehrvatskog podrijetla, i osigurati regrutiranje i produkciju poslijediplomskih studenata.
Ministar obrane Ante Kotromanović sastat će se sa zamjenikom ministra obrane Australije Stuartom Robertom te ministrom obrane Novog Zelanda Jonathanom Colemanom i s njima razgovarati o suradnji u međunarodnim operacijama ISAF i ATALANTA, o sigurnosnoj situaciji u dvije svjetske regije i borbi protiv piratstva te o mogućnostima vojno-tehničke suradnje i transfera tehnologije, ponajprije u vezi s razminiranjem i mornaričkom tehnologijom.
