Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Oporavak medijske industrije u Hrvatskoj ovisi o Zakonu o HRT-u

Donošenje novog Zakona o HRT bio je povod za održavanje okruglog stola ‘Budućnost komercijalnih medija u Hrvatskoj – ima li je uopće’? koji je u petak održan u Hrvatskom novinarskom društvu u Zagrebu u organizaciji Koordinacije komercijalnih nakladnika.

Na skupu koji je okupio predstavnike Ministarstva kulture, Agencije za elektroničke medije, Hrvatskog novinarskog društva te predstavnike Koordinacije koju čine RTL, Nova TV, Otvorena televizija, Styrija Grupa u Hrvatskoj, EPH, Adria Media, Lider press, Novi list, Glas Istre, Antena Zagreb, Radio 101, Net.hr, Danas.hr… i druge medije raspravljalo se o sadašnjom trenutku medijske industrije u Hrvatskoj koja, kako je na skupu rečeno, prolazi najveću krizu u posljednjih 20 godina od uspostave državne samostalnosti. Na okrugli stol pozvani su i predstavnici saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, međutim oni se nisu odazvali.

Cilj Koordinacije koja predstavlja više od 6000 zaposlenika u komercijalnim medijima je utjecati na drugo čitanje Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, posebice na dio koji se odnosi na komercijalno poslovanje HRT-a. Naime, HRT i pored toga što dobija novac od pristojbe, sudjeluje u tržišnoj utakmici za nevelik marketinški kolač od kojeg žive i komercijalni mediji.

“HRT je jedini nakladnik na tržištu koji od države ima zajamčene prihode. U 2009. ta je subvencija iznosila 1,3 milijarde kuna, a ukupno je država u posljednjih pet godina intervenirala sa 6,3 milijarde kuna u svoje medije. Pri tome mislim na državne medije koji sudjeluju u tržišnoj utakmici: dva televizijska programa (plus dva zajamčena specijalizirana kanala), tri radijske postaje s nacionalnom i osam postaja s regionalnom koncesijom, a tu su još i Hina te Vjesnik. Početak oporavka medijske industrije u Hrvatskoj započinje kvalitetnim rješenjima unutar Zakona o HRT-u”, rekao je Marjan Jurleka, voditelj novih projekata u Styria Media International govoreći o aktualnom Zakonu o HRT-u koji bi ubrzo trebao u drugo saborsko čitanje.

Marketinški kolač u Hrvatskoj i Europi

Jurleka je upozorio da prijedlog Zakona o HRT-u iz prvog čitanja ne rješava problem neravnopravne tržišne utakmice te da se HRT kao javni nakladnik nikako ne smije razvijati na štetu ostalih medija u Hrvatskoj. Potkrijepio je to podacima istraživanja prema kojemu je 76% investicija u oglašavanje prošle godine u Hrvatskoj pripalo televiziji. U usporedbi s investicijama u oglašavanje u Europi, taj postotak je znatno manji – svega 33% ide na oglašavanje na europskim televizijama dočim tisak, radio i posebice u posljednje vrijeme internet (14,3% u Europi naspram 0,7% u Hrvatskoj) imaju znatno veće udjele u raspodjeli tržišnog kolača.

Koordinacija komercijalnih nakladnika traži jasno definiranje javne usluge HRT-a, postupno ukidanje oglašavanja na programima HRT-a tijekom četiri godine te spriječavanje favoriziranja HRT-a u procesu digitalizacije na štetu komercijalnih nakladnika.

Prema mišljenju državne tajnice u Ministartvu kulture Nine Obuljen, usporedba EU i Hrvatske nije umjesna te je izjavila da se “ne razmišlja o tome da se ukine dualno financiranje, jer bi se u suprotnom ti novci trebali nadoknaditi iz proračuna” ističući pritom da “niti jedan hrvatski zakon nije prošao tako široku javnu raspravu kao što je to prošao Zakon o HRT-u.”

HRT – državna ili javna televizija?

V.d. glavnog ravnatelja HRT-a Josip Popovac oštro je reagirao nakon Jurlekina izlaganja rekavši da “cijela ova priča nema smisla”.

“Zar mislite da bi tih oko 200 milijuna kuna od marketinga koje bi se oduzele javnoj televiziji trebalo uložiti u rast profita privatnih korporacija”, zapitao se Popovac i odmah odgovorio da HRT neće moći obavljati svoju javnu funkciju ako ne bude financiran ‘dualno’ – i državnom subvencijom i prihodima od oglasa.

“Haranga na javni servis je neprimjerena i ima elemente kartela”, nije birao riječi Popovac.

Replicirala mu je Zrinka Mojzeš Vrabec iz Ureda Predsjednika Republike upitavši Popovca da je podsjeti “u kojem je to točno trenutku HRT iz državne postala javna televizija”?

“Ta institucija još nije politički neovisna. Nema obrazovnog programa, nema kulturnog programa, nema prijenosa koncerata klasične glazbe…, ali zato se prenosi Thompsonov koncert ili njegova snimka”, rekla je Mojzeš Vrabec.

Mislav Bago s Nove TV ustvrdio je kako se raspravom o javnoj i komercijalnoj televiziji stvara predodžba o novinarima prvog i drugog reda, dodavši kako bi umjesto o javnim i komercijalnim, bilo bolje govoriti o profesionalnim i neprofesionalnim televizijama.

Budućnost medija

“Pitanje se ne tiče samo budućnosti HRT-a, već je pitanje kakva je uopće budućnost medija. Teško je očekivati da će, kad uđemo u EU, HRT biti oslobođen političkog utjecaja. To se nigdje u Europi nije dogodilo. Dapače, mi smo još dobri jer nemamo takve figure kao npr. Berlusconija”, rekla je pomoćnica glavnog ravnatelja HRT-a Marija Nemčić rekavši da bi “voljela živjeti u zemlji u kojoj sapunica ne ide u prime time terminu u 20:00 sati i u kojoj u novinama i časopisima nećete pronaći čak osam stranica o toj istoj sapunici”.

Stjepan Orešković iz EPH ustvrdio je pak da je uloga države u hrvatskom društvu “ogromna” i da je upravo država ta koja “generira najveće probleme”. “Mi smo najskuplja i najutjecajnija država u Eurozoni”, ne bez ironije rekao je Orešković.

Ante Magzan predsjednik Uprave Adriatic Medije, tvrtke koja stoji iza portala Net.hr i Danas.hr naglasio je da su problemi puno širi i dublji da bi ih bilokoja institucija mogla samostalno rješiti ili pojedini od pristutnih izdavača. “Imate podršku od svih nas jer svi ovdje želimo zdravu javnu televiziju i zdravo tržište”, rekao je Magzan.

Dražen Mavrić, generalni direktor Nove TV rekao je da je HRT danas “čep” koji onemogućava da se hrvatsko medijsko tržište poveća i dalje razvija, te zato zahtjeva da se na HRT-u “ukine oglašavanje”.

Povratak na Net.hr