Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>Radničko vijeće Večernjeg lista odmah je iskazalo neslaganje s namjerama Uprave o otpuštanjima. "Nekoliko od tih 17 novinara i ne može dobiti otkaz, jer su zakonski zaštićeni, što Uprava svakako zna", ističu.</para>
<para>Tjednik <emphasis>Forum</emphasis> Styrija je pokrenula u rujnu prošle godine, a kreirali su ga novinari Večernjeg lista koji su potpisali ugovore koji su im jamčili povratak u dnevnik, ako Forum ne uspije.</para>
<para>
 <emphasis>Forum</emphasis> je u svojih 47 brojeva stekao ugled kao jedan od najkvalitetnijih hrvatskih tjednika a unatoč tome što je Uprava Styrije priznala da se tjednik uspio etablirati kao neovisan i utjecajan tjednik, da je zadobio povjerenje čitatelja i imao pozitivan trend naklade i čitanosti, Uprava je priopćila da ga gasi zbog nedostatka oglasa.</para>
<para>"Velika je šteta za novinarstvo u cjelini što se kvalitetni tjednik nedavno ugasio. Ali, ovakva namjera Uprave da Forumove novinare otpusti može se shvatiti jedino kao odmazda jer su ti novinari sudjelovali u prošlogodišnjem 26-dnevnom štrajku u Večernjem listu. HND i SNH potpuno podržavaju stajališta Radničkog vijeća Večernjeg lista i podružnice SNH pri<emphasis> Večernjem listu </emphasis>da se bore protiv osvetničkih namjera Uprave o otpuštanju novinara. Pružit ćemo im u tome svu potrebnu podršku", stoji u priopćenju.</para>

'Otkazi za njih 17 mogu se shvatiti samo kao osveta' 
Radničko vijeće Večernjeg lista odmah je iskazalo neslaganje s namjerama Uprave o otpuštanjima. "Nekoliko od tih 17 novinara i ne može dobiti otkaz, jer su zakonski zaštićeni, što Uprava svakako zna", ističu.
Tjednik Forum Styrija je pokrenula u rujnu prošle godine, a kreirali su ga novinari Večernjeg lista koji su potpisali ugovore koji su im jamčili povratak u dnevnik, ako Forum ne uspije.

   Forum je u svojih 47 brojeva stekao ugled kao jedan od najkvalitetnijih hrvatskih tjednika a unatoč tome što je Uprava Styrije priznala da se tjednik uspio etablirati kao neovisan i utjecajan tjednik, da je zadobio povjerenje čitatelja i imao pozitivan trend naklade i čitanosti, Uprava je priopćila da ga gasi zbog nedostatka oglasa.
"Velika je šteta za novinarstvo u cjelini što se kvalitetni tjednik nedavno ugasio. Ali, ovakva namjera Uprave da Forumove novinare otpusti može se shvatiti jedino kao odmazda jer su ti novinari sudjelovali u prošlogodišnjem 26-dnevnom štrajku u Večernjem listu. HND i SNH potpuno podržavaju stajališta Radničkog vijeća Večernjeg lista i podružnice SNH pri Večernjem listu da se bore protiv osvetničkih namjera Uprave o otpuštanju novinara. Pružit ćemo im u tome svu potrebnu podršku", stoji u priopćenju. 

'Otkazi za njih 17 mogu se shvatiti samo kao osveta'

<para>"Jedinstvenom sadržajnom politikom izgradili smo tjednik bez spinova i senzacionalizma, jedinstven na tržištu. Sadržaj tjednika <emphasis>Forum</emphasis> stvarali su naši priznati novinari i intelektualci te se <emphasis>Forum</emphasis> uspio etablirati kao neovisan i utjecajan tjednik, stoga smo iznimno ponosni na svaki od izdanih 47 brojeva" poručili su iz Styrije. Tjednik, kažu, gase zbog gospodarske situacije u zemlji koja utječe i na njihov rad.</para>
<heading2>Izlaz za novinare traži se u Večernjaku</heading2>
<para>
"Nažalost, iako je <emphasis>Forum</emphasis> zadobio povjerenje čitatelja te unatoč pozitivnom trendu naklade i čitanosti, trenutačni opći gospodarski kontekst, koji prisiljava većinu oglašivača na smanjeno investiranje u marketinške aktivnosti i oglašavanje, ne dopušta nastavak izdavanja koji bi bio financijski opravdan. Stoga smo donijeli odluku o njegovom gašenju", stoji u priopćenju u kojem se navodi kako se za radna mjesta novinare <emphasis>Foruma</emphasis> ispituju moguća rješenja unutar trenutnih okvira poslovanja <emphasis>Večernjeg lista</emphasis>.</para>

Izlazi posljednji broj tjednika Forum U petak 3. kolovoza izlazi posljednji broj tjednika Forum, izvijestili su iz Styria Internationala. 
"Jedinstvenom sadržajnom politikom izgradili smo tjednik bez spinova i senzacionalizma, jedinstven na tržištu. Sadržaj tjednika Forum stvarali su naši priznati novinari i intelektualci te se Forum uspio etablirati kao neovisan i utjecajan tjednik, stoga smo iznimno ponosni na svaki od izdanih 47 brojeva" poručili su iz Styrije. Tjednik, kažu, gase zbog gospodarske situacije u zemlji koja utječe i na njihov rad.
Izlaz za novinare traži se u Večernjaku

"Nažalost, iako je Forum zadobio povjerenje čitatelja te unatoč pozitivnom trendu naklade i čitanosti, trenutačni opći gospodarski kontekst, koji prisiljava većinu oglašivača na smanjeno investiranje u marketinške aktivnosti i oglašavanje, ne dopušta nastavak izdavanja koji bi bio financijski opravdan. Stoga smo donijeli odluku o njegovom gašenju", stoji u priopćenju u kojem se navodi kako se za radna mjesta novinare Foruma ispituju moguća rješenja unutar trenutnih okvira poslovanja Večernjeg lista. 

Izlazi posljednji broj tjednika Forum

<para> 
Na skupu koji je okupio predstavnike Ministarstva kulture, Agencije za elektroničke medije, Hrvatskog novinarskog društva te predstavnike Koordinacije koju čine RTL, Nova TV, Otvorena televizija, Styrija Grupa u Hrvatskoj, EPH, Adria Media, Lider press, Novi list, Glas Istre, Antena Zagreb, Radio 101, Net.hr, Danas.hr... i druge medije raspravljalo se o sadašnjom trenutku medijske industrije u Hrvatskoj koja, kako je na skupu rečeno, prolazi najveću krizu u posljednjih 20 godina od uspostave državne samostalnosti. Na okrugli stol pozvani su i predstavnici saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, međutim oni se nisu odazvali. </para>
<para>Cilj Koordinacije koja predstavlja više od 6000 zaposlenika u komercijalnim medijima je utjecati na drugo čitanje Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, posebice na dio koji se odnosi na komercijalno poslovanje HRT-a. Naime, HRT i pored toga što dobija novac od pristojbe, sudjeluje u tržišnoj utakmici za nevelik marketinški kolač od kojeg žive i komercijalni mediji.</para>
<para>"HRT je jedini nakladnik na tržištu koji od države ima zajamčene prihode. U 2009. ta je subvencija iznosila 1,3 milijarde kuna, a ukupno je država u posljednjih pet godina intervenirala sa 6,3 milijarde kuna u svoje medije. Pri tome mislim na državne medije koji sudjeluju u tržišnoj utakmici: dva televizijska programa (plus dva zajamčena specijalizirana kanala), tri radijske postaje s nacionalnom i osam postaja s regionalnom koncesijom, a tu su još i Hina te Vjesnik. Početak oporavka medijske industrije u Hrvatskoj započinje kvalitetnim rješenjima unutar Zakona o HRT-u", rekao je Marjan Jurleka, voditelj novih projekata u Styria Media International govoreći o aktualnom Zakonu o HRT-u koji bi ubrzo trebao u drugo saborsko čitanje. </para>
<heading2>Marketinški kolač u Hrvatskoj i Europi</heading2>
<para>
Jurleka je upozorio da prijedlog Zakona o HRT-u iz prvog čitanja ne rješava problem neravnopravne tržišne utakmice te da se HRT kao javni nakladnik nikako ne smije razvijati na štetu ostalih medija u Hrvatskoj. Potkrijepio je to podacima istraživanja prema kojemu je 76% investicija u oglašavanje prošle godine u Hrvatskoj pripalo televiziji. U usporedbi s investicijama u oglašavanje u Europi, taj postotak je znatno manji - svega 33% ide na oglašavanje na europskim televizijama dočim tisak, radio i posebice u posljednje vrijeme internet (14,3% u Europi naspram 0,7% u Hrvatskoj) imaju znatno veće udjele u raspodjeli tržišnog kolača. </para>
<para>Koordinacija komercijalnih nakladnika traži jasno definiranje javne usluge HRT-a, postupno ukidanje oglašavanja na programima HRT-a tijekom četiri godine te spriječavanje favoriziranja HRT-a u procesu digitalizacije na štetu komercijalnih nakladnika.</para>
<para>Prema mišljenju državne tajnice u Ministartvu kulture Nine Obuljen, usporedba EU i Hrvatske nije umjesna te je izjavila da se "ne razmišlja o tome da se ukine dualno financiranje, jer bi se u suprotnom ti novci trebali nadoknaditi iz proračuna" ističući pritom da "niti jedan hrvatski zakon nije prošao tako široku javnu raspravu kao što je to prošao Zakon o HRT-u."</para>
<heading2>HRT - državna ili javna televizija?</heading2>
<para>
V.d. glavnog ravnatelja HRT-a Josip Popovac oštro je reagirao nakon Jurlekina izlaganja rekavši da "cijela ova priča nema smisla". </para>
<para>"Zar mislite da bi tih oko 200 milijuna kuna od marketinga koje bi se oduzele javnoj televiziji trebalo uložiti u rast profita privatnih korporacija", zapitao se Popovac i odmah odgovorio da HRT neće moći obavljati svoju javnu funkciju ako ne bude financiran 'dualno' - i državnom subvencijom i prihodima od oglasa. </para>
<para>"Haranga na javni servis je neprimjerena i ima elemente kartela", nije birao riječi Popovac.</para>
<para>Replicirala mu je Zrinka Mojzeš Vrabec iz Ureda Predsjednika Republike upitavši Popovca da je podsjeti "u kojem je to točno trenutku HRT iz državne postala javna televizija"? </para>
<para>"Ta institucija još nije politički neovisna. Nema obrazovnog programa, nema kulturnog programa, nema prijenosa koncerata klasične glazbe..., ali zato se prenosi Thompsonov koncert ili njegova snimka", rekla je Mojzeš Vrabec.</para>
<para>
 Mislav Bago s Nove TV ustvrdio je kako se raspravom o javnoj i komercijalnoj televiziji stvara predodžba o novinarima prvog i drugog reda, dodavši kako bi umjesto o javnim i komercijalnim, bilo bolje govoriti o profesionalnim i neprofesionalnim televizijama.</para>
<heading2>Budućnost medija</heading2>
<para>
"Pitanje se ne tiče samo budućnosti HRT-a, već je pitanje kakva je uopće budućnost medija. Teško je očekivati da će, kad uđemo u EU, HRT biti oslobođen političkog utjecaja. To se nigdje u Europi nije dogodilo. Dapače, mi smo još dobri jer nemamo takve figure kao npr. Berlusconija", rekla je pomoćnica glavnog ravnatelja HRT-a Marija Nemčić rekavši da bi "voljela živjeti u zemlji u kojoj sapunica ne ide u<emphasis> prime time </emphasis>terminu u 20:00 sati i u kojoj u novinama i časopisima nećete pronaći čak osam stranica o toj istoj sapunici".</para>
<para>
 Stjepan Orešković iz EPH ustvrdio je pak da je uloga države u hrvatskom društvu "ogromna" i da je upravo država ta koja "generira najveće probleme". "Mi smo najskuplja i najutjecajnija država u Eurozoni", ne bez ironije rekao je Orešković.</para>
<para>
 Ante Magzan predsjednik Uprave Adriatic Medije, tvrtke koja stoji iza portala Net.hr i Danas.hr naglasio je da su problemi puno širi i dublji da bi ih bilokoja institucija mogla samostalno rješiti ili pojedini od pristutnih izdavača. "Imate podršku od svih nas jer svi ovdje želimo zdravu javnu televiziju i zdravo tržište", rekao je Magzan.</para>
<para>
 Dražen Mavrić, generalni direktor Nove TV rekao je da je HRT danas "čep" koji onemogućava da se hrvatsko medijsko tržište poveća i dalje razvija, te zato zahtjeva da se na HRT-u "ukine oglašavanje".</para>

Oporavak medijske industrije u Hrvatskoj ovisi o Zakonu o HRT-u Donošenje novog Zakona o HRT bio je povod za održavanje okruglog stola 'Budućnost komercijalnih medija u Hrvatskoj - ima li je uopće'? 
          
Na skupu koji je okupio predstavnike Ministarstva kulture, Agencije za elektroničke medije, Hrvatskog novinarskog društva te predstavnike Koordinacije koju čine RTL, Nova TV, Otvorena televizija, Styrija Grupa u Hrvatskoj, EPH, Adria Media, Lider press, Novi list, Glas Istre, Antena Zagreb, Radio 101, Net.hr, Danas.hr... i druge medije raspravljalo se o sadašnjom trenutku medijske industrije u Hrvatskoj koja, kako je na skupu rečeno,  prolazi najveću krizu u posljednjih 20 godina od uspostave državne samostalnosti. Na okrugli stol pozvani su i predstavnici saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, međutim oni se nisu odazvali. 
Cilj Koordinacije koja predstavlja više od 6000 zaposlenika u komercijalnim medijima je utjecati na drugo čitanje Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, posebice na dio koji se odnosi na komercijalno poslovanje HRT-a. Naime, HRT i pored toga što dobija novac od pristojbe, sudjeluje u tržišnoj utakmici za nevelik marketinški kolač od kojeg žive i komercijalni mediji.
"HRT je jedini nakladnik na tržištu koji od države ima zajamčene prihode. U 2009. ta je subvencija iznosila 1,3 milijarde kuna, a ukupno je država u posljednjih pet godina intervenirala sa 6,3 milijarde kuna u svoje medije. Pri tome mislim na državne medije koji sudjeluju u tržišnoj utakmici: dva televizijska programa (plus dva zajamčena specijalizirana kanala), tri radijske postaje s nacionalnom i osam postaja s regionalnom koncesijom, a tu su još i Hina te Vjesnik. Početak oporavka medijske industrije u Hrvatskoj započinje kvalitetnim rješenjima unutar Zakona o HRT-u", rekao je Marjan Jurleka, voditelj novih projekata u Styria Media International govoreći o aktualnom Zakonu o HRT-u koji bi ubrzo trebao u drugo saborsko čitanje. 
Marketinški kolač u Hrvatskoj i Europi

Jurleka je upozorio da prijedlog Zakona o HRT-u iz prvog čitanja ne rješava problem neravnopravne tržišne utakmice te da se HRT kao javni nakladnik nikako ne smije razvijati na štetu ostalih medija u Hrvatskoj. Potkrijepio je to podacima istraživanja prema kojemu je 76% investicija u oglašavanje prošle godine u Hrvatskoj pripalo televiziji. U usporedbi s investicijama u oglašavanje u Europi, taj postotak je znatno manji - svega 33% ide na oglašavanje na europskim televizijama dočim tisak, radio i posebice u posljednje vrijeme internet (14,3% u Europi naspram 0,7% u Hrvatskoj) imaju znatno veće udjele u raspodjeli tržišnog kolača. 
Koordinacija komercijalnih nakladnika traži jasno definiranje javne usluge HRT-a, postupno ukidanje oglašavanja na programima HRT-a tijekom četiri godine te spriječavanje favoriziranja HRT-a u procesu digitalizacije na štetu komercijalnih nakladnika.
Prema mišljenju državne tajnice u Ministartvu kulture Nine Obuljen, usporedba EU i Hrvatske nije umjesna te je izjavila da se "ne razmišlja o tome da se ukine dualno financiranje, jer bi se  u suprotnom ti novci trebali nadoknaditi iz proračuna" ističući pritom da "niti jedan hrvatski zakon nije prošao tako široku javnu raspravu kao što je to prošao Zakon o HRT-u."
HRT - državna ili javna televizija?

V.d. glavnog ravnatelja HRT-a Josip Popovac oštro je reagirao nakon Jurlekina izlaganja rekavši da "cijela ova priča nema smisla". 
"Zar mislite da bi tih oko 200 milijuna kuna od marketinga koje bi se oduzele javnoj televiziji trebalo uložiti u rast profita privatnih korporacija", zapitao se Popovac i odmah odgovorio da HRT neće moći obavljati svoju javnu funkciju ako ne bude financiran 'dualno' -  i državnom subvencijom i prihodima od oglasa. 
"Haranga na javni servis je neprimjerena i ima elemente kartela", nije birao riječi Popovac.
Replicirala mu je Zrinka Mojzeš Vrabec iz Ureda Predsjednika Republike upitavši Popovca da je podsjeti "u kojem je to točno trenutku HRT iz državne postala javna televizija"? 
"Ta institucija još nije politički neovisna. Nema obrazovnog programa, nema kulturnog programa, nema prijenosa koncerata klasične glazbe...,  ali zato se prenosi Thompsonov koncert ili njegova snimka", rekla je Mojzeš Vrabec.

   Mislav Bago s Nove TV ustvrdio je kako se raspravom o javnoj i komercijalnoj televiziji stvara predodžba o novinarima prvog i drugog reda, dodavši kako bi umjesto o javnim i komercijalnim, bilo bolje govoriti o profesionalnim i neprofesionalnim televizijama.
Budućnost medija

"Pitanje se ne tiče samo budućnosti HRT-a, već je pitanje kakva je uopće budućnost medija. Teško je očekivati da će, kad uđemo u EU, HRT biti oslobođen političkog utjecaja. To se nigdje u Europi nije dogodilo. Dapače, mi smo još dobri jer nemamo takve figure kao npr. Berlusconija", rekla je pomoćnica glavnog ravnatelja HRT-a Marija Nemčić rekavši da bi "voljela živjeti u zemlji u kojoj sapunica ne ide u prime time terminu u 20:00 sati i u kojoj u novinama i časopisima nećete pronaći čak osam stranica o toj istoj sapunici".

   Stjepan Orešković iz EPH ustvrdio je pak da je uloga države u hrvatskom društvu "ogromna" i da je upravo država ta koja "generira najveće probleme". "Mi smo najskuplja i najutjecajnija država u Eurozoni", ne bez ironije rekao je Orešković.

   Ante Magzan predsjednik Uprave Adriatic Medije, tvrtke koja stoji iza portala Net.hr i Danas.hr naglasio je da su problemi puno širi i dublji da bi ih bilokoja institucija mogla samostalno rješiti ili pojedini od pristutnih izdavača. "Imate podršku od svih nas jer svi ovdje želimo zdravu javnu televiziju i zdravo tržište", rekao je Magzan.

   Dražen Mavrić, generalni direktor Nove TV rekao je da je HRT danas "čep" koji onemogućava da se hrvatsko medijsko tržište poveća i dalje razvija, te zato zahtjeva da se na HRT-u "ukine oglašavanje". 

Oporavak medijske industrije u Hrvatskoj ovisi o Zakonu o HRT-u

<para>
 Boris Trupčević, izdavački direktor Styrije u Hrvatskoj, očitovao se na optužbe Uredništva Hine koje je <emphasis>Večernji list</emphasis> prozvalo zbog obmanjivanja javnosti i krađe vijesti s Hininog web-servisa.</para>
<para>http://danas.net.hr/hrvatska/page/2010/02/08/0491006.html"Naravno da <emphasis>Večernji list </emphasis> kao i sva izdanja Styrije odbacuje optužbe bilo o krađi vijesti, bilo nečeg drugog što bi bilo vlasništvo Hine. Poznate su Hinine optužbe koje su svojedobno upućene u emisiji <emphasis>Otvoreno</emphasis> HTV-a, a kada su nas također optužili za krađu", rekao je Trupčević za Net.hr, ističući da su tada zatražili očitovanje od državne novinske agencije, iz kojeg je proizašlo da je riječ o "sitnom, beznačajnom nesporazumu", a ne obilo kakvoj krađi.</para>
<para>Očito da nesporazum dviju medijskih kuća još uvijek nije riješen, jer je u današnjem priopćenju Uredništvo Hine opet <emphasis>Večernjak</emphasis> prozvalo zbog krađe vijesti s web servisa, a dali su do znanja da su o nelegalnoj raboti izvijestili HND, saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije te Europsko udruženje novinskih agencija (EANA). </para>
<para>Glavni povod današnjem očitovanju Hine je napis u <emphasis>Večernjem listu </emphasis> da je agencija u subotu 'emitirala lažnu vijest i lažni demanti' o slučaju Podravka. U agenciji tvrde da <emphasis>Večernjak</emphasis> izravno i zlonamjerno obmanjuje javnost, jer u svojim vijestima u vezi sa slučajem Podravka Hina nigdje nije navela <emphasis>Večernji list</emphasis> kao svoj izvor. Poručili su Etičkom povjerenstvu lista da utvrdi čega se to <emphasis>Večernji list </emphasis>boji "kada 'demantira' Hinu, odnosno želi 'uvaliti' Hinu u svoju priču" </para>
<para>Direktor Styrije nije ostao dužan.</para>
<para>"Mislim da bi se u Hini trebali prestati baviti manipulacijama, kojim prikrivaju stvarno stanje u svojoj kući. O njihovoj profesionalnosti na kraju će odlučiti tržište", poručio je Trupčević.</para>

Styrija: U Hini se bave manipulacijama Na optužbe uredništva Hine da Večernjak obmanjuje javnost i krade vijesti sa servisa, Styrijin direktor uzvraća odgovornima u državnoj novinskoj agenciji da se prestanu baviti manipulacijama. 

   Boris Trupčević, izdavački direktor Styrije u Hrvatskoj, očitovao se na optužbe Uredništva Hine koje je Večernji list prozvalo zbog obmanjivanja javnosti i krađe vijesti s Hininog web-servisa.
http://danas.net.hr/hrvatska/page/2010/02/08/0491006.html"Naravno da Večernji list  kao i sva izdanja Styrije odbacuje optužbe bilo o krađi vijesti, bilo nečeg drugog što bi bilo vlasništvo Hine. Poznate su Hinine optužbe koje su svojedobno upućene u emisiji Otvoreno HTV-a, a kada su nas također optužili za krađu", rekao je Trupčević za Net.hr, ističući da su tada zatražili očitovanje od državne novinske agencije, iz kojeg je proizašlo  da je riječ o "sitnom, beznačajnom nesporazumu", a ne obilo kakvoj krađi.
Očito da nesporazum dviju medijskih kuća još uvijek nije riješen, jer je u današnjem priopćenju Uredništvo Hine opet Večernjak prozvalo zbog krađe vijesti s web servisa, a dali su do znanja da su o nelegalnoj raboti izvijestili HND, saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije te Europsko udruženje novinskih agencija (EANA). 
Glavni povod današnjem očitovanju Hine je napis u Večernjem listu  da je agencija u subotu 'emitirala lažnu vijest i lažni demanti' o slučaju Podravka. U agenciji tvrde da Večernjak izravno i zlonamjerno obmanjuje javnost, jer u svojim vijestima u vezi sa slučajem Podravka Hina nigdje nije navela Večernji list kao svoj izvor. Poručili su Etičkom povjerenstvu lista da utvrdi čega se to Večernji list boji "kada 'demantira' Hinu, odnosno želi 'uvaliti' Hinu u svoju priču" 
Direktor Styrije nije ostao dužan.
"Mislim da bi se u Hini trebali prestati baviti manipulacijama, kojim prikrivaju stvarno stanje u svojoj kući. O njihovoj profesionalnosti na kraju će odlučiti tržište", poručio je Trupčević. 

#styrija

'Otkazi za njih 17 mogu se shvatiti samo kao osveta'

'Otkazi za njih 17 mogu se shvatiti samo kao osveta'

Izlazi posljednji broj tjednika Forum

Izlazi posljednji broj tjednika Forum

Oporavak medijske industrije u Hrvatskoj ovisi o Zakonu o HRT-u

Oporavak medijske industrije u Hrvatskoj ovisi o Zakonu o HRT-u

Styrija: U Hini se bave manipulacijama

Styrija: U Hini se bave manipulacijama