"Oko 200 tisuća ljudi radi u obrtu, a kad se zbroje i njihove obitelji približno pola milijuna ljudi živi od obrta", naveo je resorni ministar Gordan Maras predstavljajući danas Saboru prijedlog novog zakona o obrtu.
"Oko 83 tisuće obrtnika zapošljava približno 105 tisuća ljudi, što znači da ih u obrtu radi oko 200 tisuća", rekao je Maras navodeći kako su obrtnici itekako osjetili gospodarsku krizu – zatvoreno je 50-ak tisuća obrta.
Novi zakon, koji je predložila Vlada, trebao bi donijeti sigurnost i olakšati poziciju obrtnicima.
Jedna od najvažnijih novina je da se ovrha radi ostvarenja novčane tražbine od obrtnika više neće moći provesti nad kućom ili stanom u kojoj obrtnik stanuje. Također, od ovrhe će se izuzeti i poslovni prostori u kojima obrtnik obavlja djelatnost od koje živi.
Obrtniku je do sada radi namirenja novčanih potraživanja mogla biti zaplijenjena sva imovina. No, prema Vladinom prijedlogu obrtnik će moći, ako to sam želi, založiti i kuću, stan ili poslovni prostor.
Bitna novost je i otvaranje mogućnosti prijenosa obrta za života obrtnika. Vlada predlaže da se uz mogućnost nasljeđivanja obrta nakon smrti vlasnika obrta, uvede institut prijenosa obrta kad vlasnik stekne pravo na mirovinu. Tada bi se obrt mogao prenijeti na bračnog druga ili djecu.
U slučaju zatvaranja obrta, vlasnik će imati ista prava na Zavodu za zapošljavanje kao i drugi nezaposleni, pa i naknadu za nezaposlene.
Zakonske novine predviđaju i reformu sustava Hrvatske obrtničke komore (HOK), kojoj bi se doprinos plaćao po jedinstvenoj stopi u paušalnom iznosu za cijelo područje Hrvatske. Uvode se i neposredni izbori za predsjednika HOK-a u kojima će moći sudjelovati svi članovi komore po načelu jedan član jedan glas.
