Kako piše Poslovni dnevnik, domaći mirovinski fondovi i dalje mogu zaraditi pristojan novac na kupovanju hrvatskog duga pa nisu natjerani na investiranje u kontroverzne projekte, ali traže nove plasmane u nekretninskom portfelju i propulzivnim tvrtkama kako bi povećali zaradu za buduće umirovljenike.
No, europski fondovi pokušavaju zaraditi na sve načine. Gradonačelnik Amsterdama prije tri je godine okupio 30 ulagača iz fondova nadajući se da će prikupiti novac za obnovu Crvene četvrti, dio Amsterdama poznatog po bordelima, ali su tek dva fond menadžera imala hrabrosti priznati da su zainteresirani za ulaganje u nekretnine koje služe za prostituciju i coffe shopove u kojima se legalno prodaje marihuana.
Analitičari su uvjereni da bi danas takva ponuda izazvala interes većine menadžera u dvorani, ali dva trendsettera koja su se odvažila razmišljati bez predrasuda sklopila su posao. Dva mirovinska fonda, danski u kojem štede poljoprivrednici te nizozemski u kojem štede zaposlenici Rabobank Groep, koji je i drugi najveći mirovinski fond u zemlji, u srpnju 2016. kupila su udio od 35 posto u 100 amsterdamskih zgrada ukupne vrijednosti 60 milijuna eura. U ugovoru se uvjetuje da u nekretninama kojima su suvlasnici mirovinski fondovi ne smije biti organizirana prostitucija, ali nemaju ništa protiv sex shopova.
'Moramo potražiti nove izvore'
Nije baš normalno da mirovinski fondovi posjeduju seks shopove i bordele, ali financijski je to izvrsna odluka jer je amsterdamsko tržište nekretnina u posljednjoj godini imalo povrate i do 15 posto, pojašnjenje je koje stoji iza odluke mirovinskih fondova. U eri povijesno niskih kamata kupuje se sve što nosi zaradu pa su na stolu projekti koji su do jučer bili nespojivi s mirovinskim fondovima. Danas su oni pak najmodavci seks shopovima pa i bordelima, ulaže se u britanske kuće za igranje binga te kupuju lutrije u Gibraltaru.
Mirovinski fond BBC-a odlučio je podržati izgradnju londonske kanalizacije, Pension Insurance Corporation kupio je dug Virgin Atlantica za avionske slotove (pravo na slijetanje i polijetanje) na londonskom Heathrowu, a njemački fond Versicherungskammer Bayern razmatra ulaganje u kamp za izbjeglice iz Sirije. Vremena u kojima se ulagalo samo u 'sigurne' dionice i obveznice su prošli, tvrde znalci s tržišta kapitala, a s njima se slažu i u Hrvatskoj.
"Prinosi na obveznice nisu više na razini od 5,6 posto pa i mi moramo potražiti nove izvore zarade poput nekretninskih projekata ili tvrtki s visokim rastom," pojasnio je Petar Vlaić upravitelj Erste Plavog mirovinskog fonda. Domaći su mirovinci ipak značajno konzervativniji nego u Europi jer i dalje na hrvatskoj obveznici mogu ugovoriti prinose ne niže od tri posto.
