Netko tko zarađuje 200.000 dolara i više darovat će 2,8 posto svojih primanja, dok oni koji zarađuju od 50 do 75 tisuća dolara godišnje daju 7,6 posto primanja u humanitarne svrhe.

Tri glavne smetnje doniranju

Studija je pokazala kako postoje tri glavne smetnje darivanju: nesigurnost u stabilnost vlastitog bogatstva, nestabilna tržišta i pomanjkanje strasti za određeni cilj. Glavni razlog zašto se ljudi odlučuju na darivanje novca je osobna povezanost i motivacija - ljudi će prije donirati ako se sami identificiraju s ciljem ili ih na taj potez potiču prijatelji, obitelj ili određena organizacija.

Jeremy Haimans, osnivač platforme za društvene pokrete Purpose.com napominje i da je prije doniranja nužno biti promišljen te informirati se o cilju i načinu na koji ćete dati svoj novac, kako bi ono bilo efektnije, ali kako bi mu prionuli s više strasti.

"Pronađite nešto što vas ljuti i daje vam nadu da se stvari mogu promijeniti i neka vas to motivira na akciju. Ljutnja bez nade i akcije neće vas odvesti daleko. Očekujte da ćete teško odnijeti pobjedu u društvenim promjenama - ali zapamtite i da je dijeljenje poraza jednako važno kao i dijeljenje pobjede, u smislu izgradnje solidarnosti", poručuje Haimans.

Više novca treba značiti više davanja

Upravo 65 posto bogatih donora smatra društveni efekt najvažnijim kriterijem za doniranje, a samo petina na prvo mjesto stavlja financijski utjecaj njihove donacije. Istraživanje je pokazalo i da 82 posto bogatih obitelji smatra da bi posjedovanje više novca trebalo nagnati ljude da budu veći filantropi.

Međutim, oni ipak ne pokazuju to primjerom. To pokušava promijeniti Bill Gatesmilijarder , a kojom se pokušava potaknuti one najbogatije da daruju polovicu svog bogatstva u humanitarne svrhe. U tome mu se pridružio lani i Reed Hastings, čelnik Netflixa, najveće svjetske streaming televizije na zahtjev.