Najavljuje to Željko Jeger, predsjednik Udruge zakupaca u trgovačkim centrima, koja ima 80 članica s 5.000 zaposlenih u Hrvatskoj. Prije nekoliko godina Udruga je imala stotinjak zakupaca, no u međuvremenu su propali zbog krize, ali i problema u kojima su se našli zbog poslovanja u trgovačkim centrima.
Jeger kaže da je Udruga uspjela s nekim centrima dogovoriti smanjenje najma od 10 do 30 posto, no s nekima nije. Zasad ne želi izlaziti u javnost s imenima centara koje će zakupci tužiti.
Penale za odlazak iz centra
Objašnjava da zakupci nemaju nikakva utjecaja na poslovne politike centara, koji im tako mogu dovoditi konkurenciju, u nekim su centrima ulagali i po 800 eura po kvadratu za uređenje prostora, no ta im ulaganja ne umanjuju najamnine koje su fiksne bez obzira na promet, dok se u svijetu određuju kao postotak od prometa. Uz to, zakupci plaćaju i penale ako odluče izići iz centra, a to uglavnom znači da i dalje moraju plaćati najam i režijske troškove.
"Ne mogu se tako ponašati prema nama. Neki centri privlače strane tvrtke da uđu u njih i daju im znatno povoljnije uvjete nego domaćima i po tri puta jeftiniji najam. Prosječan najam iznosi oko 35 eura po kvadratu, a na to dodajte još od devet do 11,5 eura režijskih troškova po četvornome metru. Za prostor od 200 kvadrata to je mjesečno 7.000 eura najma plus od 1.800 do 2.300 eura režija", kaže za Slobodnu DalmacijuŽeljko Jeger.
Još 10-ak novih šoping-centara
Jeger kaže da se Hrvatskoj događa Mađarska, gdje su se trgovački centri gradili punom parom, da bi se onda počeli pretvarati u skladišta. Podsjeća, u Zagrebu i okolici zatvoren je centar Mandi, koji se pretvara u skladište, ne zna se što će biti s centrom Cascade u Tkalčićevoj, a ključ u bravu stavio je i Outlet u Svetoj Heleni. Unatoč svemu tome, u Hrvatskoj, maloj zemlji u velikim gospodarskim problemima, u kojoj je u protekle gotovo četiri godine izgubljeno od 100 do 150 tisuća radnih mjesta, a plaće onih koji ih primaju nagrizaju poskupljenja, u kojoj je domaća proizvodnja na koljenima i rijetki očekuju rast BDP-a – ove i iduće godine investitori planiraju otvoriti još desetak novih trgovačkih centara.
