Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), prosječna mirovina u Hrvatskoj, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, iznosi tek 2177 kuna, što je jedva dovoljno za puko preživljavanje.
arti-201008030491006Poslovni dnevnik je izračunao koliko bi trebalo mjesečno "staviti na stranu" da bi se pod stare dane normalno živjelo. Za primjer je uzeta osoba koja živi u Zagrebu, ima 35 godina, a počela je raditi sa 27 godina. Ta osoba ima neto plaću od 6000 kuna, odnosno 8943 kune bruto, a kada ode u mirovinu sa 65 godina, u drugom mirovinskom stupu imat će ušteđenih 518.750 kuna (uz pretpostavku godišnjeg rasta plaća od dva posto i prosječnoga godišnjeg prinosa mirovinskog fonda od tri posto iznad stope inflacije).
Budući će umirovljenik mjesečno dobivati 2087 kuna mirovine
Prema podacima portala Hrportfolio.com, prosječni godišnji prinos sva četiri obvezna mirovinska fonda dosad se kretao između 4,34 i 5,29 posto, odnosno prosječnih 4,9 posto. Ako se pretpostavi da će mirovina prenesena iz drugog stupa biti isplaćivana do 85. godine života, budući će umirovljenik, prema izračunu Raiffeisen mirovinskoga osiguravajućeg društva (RMOD), mjesečno dobivati 2087 kuna mirovine.
Tom iznosu treba još pribrojiti i mirovinu iz prvog stupa, čiji je iznos za 30 godina vrlo teško procijeniti, imajući u vidu sadašnji nepovoljan omjer umirovljenika i zaposlenih od 1:1,3, stanje ekonomije i sklonost politike da administrativnim načinom mijenja 'pravila igre' u mirovinskom sustavu.
U tom pogledu dovoljno se prisjetiti devedesetih godina kada je na stotine tisuća umirovljenika potezom pera pretvoreno u socijalne slučajeve, a isplata duga umirovljenicima problem je koji se proteže već godinama. Valja podsjetiti i na lanjsku izjavu bivšeg premijera Ive Sanadera o mogućnosti zatvaranja drugog mirovinskog stupa koja je izazvala konsternaciju na tržištu kapitala.
Dakle, ako osoba iz navedenog primjera ne želi ovisiti o političkim hirovima u mirovinskom sustavu, i odlučila je na spomenutih 2087 kuna sama osigurati dodatan iznos mirovine od 600 eura mjesečno, ima nekoliko opcija.
Dobrovoljni 'treći stup' uzima manju mjesečnu ratu
Prvi bi izbor trebali biti dobrovoljni mirovinski fondovi, popularnije zvani 'treći stup', u kojima je uvjet za isplatu mirovine navršenih 50 godina života. Osim toga, država stimulira ulaganje u treći stup s 15 posto dodatnih poticajnih sredstava na uplaćeni iznos, najviše do 750 kuna, a i srpanjskim izmjenama poreznog zakona poslodavac ne plaća poreze i doprinose na dobrovoljnu mirovinsku štednju koju uplaćuje svojim radnicima. Direktor Progreso grupe Vjeko Peretić smatra da bi za 600 eura dodatne mirovine u treći stup sljedećih 30 godina trebalo mjesečno uplaćivati 90 eura, odnosno 650 kuna.
"Prema sadašnjim parametrima i zadanim zakonskim i poreznim okvirima, klijent bi tada mogao raspolagati s približno 735.000 kuna. On će odlučiti hoće li u 65. godini starosti cijeli iznos isplatiti kroz 15-godišnju (ili kraću) rentu, ili će se 30 posto sredstava isplatiti u gotovini, a ostatak isplaćivati kroz rentu prema uvjetima koji će tada vrijediti", kazao je Peretić za Poslovni.
Direktor portala Moj bankar Toni Hrelja procjenjuje, pak, da bi prosječna mjesečna uplata trebala biti 750 kuna, ali uz pretpostavku 6-postotnoga godišnjeg rasta imovine mirovinskog fonda i nepromijenjenih sadašnjih državnih poticajnih sredstava. Uz pretpostavku 3-postotnog rasta, mjesečna bi uplata trebala iznositi oko 1300 kuna mjesečno, smatra Hrelja.
"Zbog ovako velike razlike u uplatama koje ovise o prinosu fonda, zapravo je nemoguće predvidjeti koji bi se iznos trebao štedjeti da se ima određenu mirovinu", tvrdi Hrelja.
Želite u penziju 10 godina ranije od zakonskog roka?
Ako osoba ne želi raditi do 65. godine te želi u mirovinu otići 10 godina prije zakonske granice, stvari se opet znatno mijenjaju. Ako bi ta osoba uspjela napuniti 30 godina radnog staža, prema izračunu RMOD-a iz drugoga bi stupa dobivala tek 970 kuna mirovine, te bi joj dodatnih 600 eura itekako dobro došlo. Prema izračunu Poslovnog dnevnika, ako želi od 55. do 70. godine trošiti 600 eura mjesečno, u 20 godina ta bi osoba trebala u dobrovoljnim fondovima uštedjeti 788.400 kuna, odnosno 108.000 eura. Za toliki iznos mjesečno treba uplaćivati čak 2315 kuna uz 3-postotni prinos fonda, dok bi uz 6-postotni prinos iznos mjesečne uplate pao na 1645 kuna.
arti-201008040064006Valja ipak naglasiti kako osiguravanje financijskog mira u starosti kroz dobrovoljne mirovinske fondove nije besplatno. Fondovi naplaćuju ulaznu naknadu oko 1000 kuna, dok se izlazna naknada kreće između pet i 10 posto ukupne ušteđene svote, ovisno o trajanju članstva u fondu. Jedanput godišnje naplaćuje se i naknada za upravljanje, između 1,2 i 1,8 posto od ukupne imovine fonda.
Također, mirovinski fondovi nisu jedina mogućnost štednje za mirovinu. Razvoj financijskog tržišta otvorio je i druge mogućnosti, poput ulaganja u životna osiguranja ili investicijske fondove. Što se tiče životnih osiguranja, Vjeko Peretić smatra da je tu riječ o uvriježenoj praksi koja nudi jedan od najsigurnijih načina štednje, ali uz relativno male očekivane dobiti.
Životno osiguranje je jedan od najsigurnijih načina
"Međutim, ako ste zbrinuti i u slučaju nastupanja jedne od čestih teških bolesti, a obitelj zbrinuta trostrukom osiguranom svotom zbog nesretnog slučaja osiguranika, onda je lako uvidjeti da glavni naglasak ovdje nije dobit. Velika sigurnost uloga zbog vrlo konzervativnog načina ulaganja osiguravajućih društava te zakonskih i sigurnosnih okvira u kojem djeluju čine police životnih osiguranja vrlo čestim i privlačnim načinom štednje za mirovinu. Vrlo uspješnoj prodaji osiguranja pomaže i činjenica da posljednjih godina banke zahtijevaju životnu ili riziko policu osiguranja uz većinu kreditnih proizvoda", kazao je Peretić.
Toni Hrelja napominje i kako je ulaganjem u dionice ili otvorene investicijske fondove moguće oplemeniti novac, ali upozorava da se tako ulazi u poznate rizike tržišta kapitala.
"Ovisi koliko je osoba spremna na rizik, ali i koliko je educirana i spremna pratiti kretanja tržišta kapitala", kazao je Hrelja.
Prethodni članci:
arti-201001270027006 arti-201007160258006 arti-201004200088006 arti-201008030491006 arti-201008040064006
