"U neutaživoj gladi za profitom na sirotinji se najbolje zarađuje, što pokazuje i 'snalažljivost' nekih banaka, koje su u uvjetima zabrane naplaćivanja opomena sada počele naplaćivati slanje 'obavijesti o nemogućnost izvršenja trajnog naloga' i to po cijeni od 10 kuna. Pri tome naplata obavijesti ide u 0:01 sat, ako tog trena nema dovoljno sredstava na računu, čak ako istog tog dana novci 'sjednu' na račun. Na našu primjedbu da to nije u redu dobili smo odgovor da je potrošač dužan dan prije osigurati sredstva na tekućem računu, ali to nismo našli ni u jednom ugovoru, a niti u Općim uvjetima banke", pojašnjava za Hinu predsjednik ROZP-a Željko Tomašić.
Tri pokušaja u pet minuta
Prema Tomašićevom mišljenju potraživanje s nekim određenim datumom mora se odnositi na taj cijeli dan, a ne na prvu minutu tog dana. U većini slučajeva radi se o ugovorima o trajnom nalogu koji imaju klauzulu naplaćivanja tri pokušaja, ali ponekad banke sva tri pokušaja naprave u pet minuta i pošalju obavijest o neizvršenju naloga, koju naplate. Poneke banke ne rade to, ali pokušavaju naplatiti potraživanje tri dana za redom, ali opet u 0:01 sat.
Opomene postale obavijesti
"Skrenuli smo nekim bankama pozornost da dan traje 24 sata i da bi dobra poslovna praksa za slanje obavijesti bila na kraju tog dana ili početkom idućeg dana te da se opomene ne smiju naplaćivati, iako su preimenovane u obavijesti, jer je to nepoštena poslovne praksa", kaže Tomašić.
Tomašić smatra da je jedino što bi banke mogle naplaćivati, kada nema sredstava na računu, izvršenje trajnog naloga sa zakonskom zateznom kamatom za nedozvoljeno prekoračenje. Kod ponavljanja nedozvoljenog prekoračenja trebaju s neurednim korisnikom raskinuti ugovor o trajnom nalogu. No, bankama to nije u interesu, jer se naplaćivanjem obavijesti, što je drugo ime za opomenu, puno više zarađuje.
Država promatrač
ROZP smatra da bi država tu trebala reagirati, ali ne po sistemu 'nemoj više', bez ikakvih sankcija, jer su potrošači već jednom zaustavili naplaćivanje opomena, zakonski, te podsjeća da su banke do tada, zbog neutažive gladi za profitom, na opomenama zarađivale velik novac. Neke banke su osmislile višestruko naplaćivanje pa su slale prvu opomenu po 50 kuna, drugu po 100 i treću opomenu po 150 kuna, a neki potrošači su prijavljivali da su dobili po nekoliko puta tzv. treću opomenu.
"Pod pritiskom argumenata zakonom je uređeno da se fizičkim osobama opomene ne mogu naplaćivati , a zakonito je ostalo da banke naplaćuju opomene pravnim osobama. Sada se međutim događa izigravanje zaštite potrošača, što treba zaustaviti", zaključuje Tomašić.
