Ekonomisti prognoziraju recesiju u 2012. godini. Prosječno očekivanje svih šest anketiranih ekonomista o promjeni realnog BDP-a u 2012. iznosi -1,3 posto. Očekivanje je pod snažnim utjecajem pesimizma dvojice ekonomista koji očekuju relativno jaku recesiju. Drugi ekonomisti očekuju pad BDP-a za 1 posto ili manje.
Prognoze koje stižu iz banaka znatno su pesimističnije od onih koje je dala Vlada. U Banskim dvorima očekuje rast BDP-a od 0,8 posto u 2012. godini.
Najveći optimist među ekonomistima očekuje stopu nezaposlenosti potkraj 2012. na 13,1 posto, a najveći pesimist na 16,4 posto (prema međunarodno usporedivoj ILO metodi). Daljnji rast nezaposlenosti treba tumačiti u kontekstu činjenice da se najveći doprinos padu BDP-a očekuje zbog izostanka investicijskih aktivnosti po prosječnoj očekivanoj stopi od 2,7 posto.
Muke s fiskalnim deficitom
Ako se ostvari očekivana recesija, to će neizbježno onemogućiti ozbiljniju fiskalnu prilagodbu. Što god Vlada napravila, lošije punjenje proračuna od očekivanja uzrokovat će relativno visok fiskalni deficit. Prosječno očekivanje salda opće države 2012. iznosi zabrinjavajućih -4,9 posto, pri čemu su razlike u očekivanjima indikativno male: najveći optimist očekuje -4,5 posto, a najveći pesimist -6 posto BDP-a.
Ako je uopće moguće reći da u recesiji nešto može biti dobro, onda se to odnosi na podatke o cijenama i eksternoj ekonomskoj poziciji zemlje. Evidentno je da ekonomisti ne misle da će vanjski cjenovni šokovi biti pokretači recesije, jer inflaciju predviđaju oko 2,5 posto u prosjeku, s relativno uskim rasponom očekivanja između 2 posto i 3,2 posto.
Euro stiže 2012.
Četiri od šest ekonomista na prvo mjesto među uzrocima očekivane recesije 2012. stavljaju eksterne faktore – krizu u EU. Dvojica daju primat domaćoj fiskalnoj prilagodbi. Ako većina ima pravo, onda bi eventualno izbjegavanje recesije u Europi moglo promijeniti i očekivanja za hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini na bolje.
Kada je riječ o uvođenju eura u Hrvatskoj, očekivanja su koncentrirana oko 2020. Najveći optimist spominje 2018., a pesimist 2023., jer očekuje zaoštravanje uvjeta za pristupanje eurozoni.
Brojke crnje od očekivanja
Iako nositelji loših vijesti često stradavaju, prošla godina pokazala je da su ekonomisti banaka realističniji od recimo, vladinih dužnosnika. Naime, brojke pokazuju da je bila čak i lošija nego što predvidjeli. Primjerice, u izgledima objavljenima pred godinu dana su predviđali rast BDP-a 2011. između 1 posto i 1,8 posto.
Zadnja očekivanja većine ekonomista, govore da će BDP u 2011. godini porasti svega oko 0,5 posto.
