Razočaravajućih 0,7 posto rasta BDP-a u trećem prošlogodišnjem kvartalu posljedica je naglašeno loše domaće potražnje (osobna potrošnja koja praktički stagnira, blago negativna javna potrošnja te duboko u minusu zakopana investicijska ulaganja) i da nije bilo pozitivnog utjecaja turističke sezone, vjerojatno uopće ne bi bilo rasta, odnosno vjerojatnije je da bismo govorili o novom padu BDP-a.
S obzirom da niti u trećem kvartalu nije zabilježena značajnija pozitivna stopa rasta BDP-a, razloga za optimizam zapravo i nema. Naime, analitičari PBZ-a očekuju da će četvrti kvartal 2012. donijeti ponovnu stagnaciju gospodarskog rasta uz naglašeni rizik novog pada BDP-a. Procjenjuju da će se ukupan rast BDP-a u 2011. godini kretati negdje oko nule.
Izvoz u Italiju pao za 30 posto
Kraj godine donio je ponovni rast nezaposlenosti na preko 300 tisuća, a s obzirom na usporavanje europskih gospodarstava, došlo je i do usporavanja robnog izvoza. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupni robni izvoz tijekom listopada i studenog smanjen je za oko 17 posto u odnosu na isto razdoblje 2010. Primjerice, izvoz u Italiju smanjen je za gotovo 30 posto, a u Njemačku za 8 posto. Uvoz je pak smanjen za oko 4 posto, što će zasigurno smanjiti razinu pozitivnog doprinosa neto inozemne potražnje BDP-u.
Imajući u vidu pogoršanu gospodarsku situaciju i zaoštravanje financijske krize u zemljama Europske unije te učinke koje će takva kretanja imati na Hrvatsku, bilo putem trgovinskih bilo putem financijskih tokova, PBZ-ovi analitičari smatraju da će 2012. godini biti prijelomna s više aspekta. Prema njihovoj trenutnoj procjeni, ova će godina donijeti pad BDP-a od 1,0 posto.
"Iako je i ta stopa sama po sebi zabrinjavajuća (s obzirom da nas svrstava u red rijetkih gospodarstava s nizom od 4 recesijske godine) moramo napomenuti da svaki daljnji eksterni šok stvara dodatni pritisak da Hrvatska u 2012. zabilježi i veći pad.
Iako dakle u kratkom roku prvenstveno govorimo o vanjskim šokovima u smislu prelijevanja novog vala krize u EU putem uobičajenih transmisijskih mehanizama, činjenica je da će i neophodna fiskalna konsolidacija imati dodatan negativan učinak na kretanje BDP-a. Ali ako ne sad – kad? S obzirom na protekle tri izgubljene godine u kojima se fiskus mogao konsolidirati, a nije. Smatramo da je ova godina presudna (i s obzirom na očekivanja javnog mijenja) vjerojatno idealna prilika za fiskalnu konsolidaciju i postavljanje temelja dugoročnog održivog rasta, a bez toga u predstojećem srednjoročnom razdoblju očekuje nas vegetiranje na prosječnom rastu od oko 2 posto (ako i toliko)", navodi se u analizi.
Podsjećaju da su rejting-agencije upozorile da će bez adekvatne fiskalne prilagodbe, reformskih zahvata i reformi javnih poduzeća, doći do pada rejtinga države na razinu smeća. Pad rejtinga poskupit će izvore financiranja, što će se odraziti ne samo na državno financiranje, nego već i na financiranje privatnog sektora, a u tim uvjetima, zaključuju, postizanje gospodarskog rasta te nužno i fiskalna održivost postaje upitna.
S obzirom na visoke razine otplata u ovoj godini u kombinaciji s nedostatnim priljevima od izvoza i ulaganja, u PBZ-u očekuju da će se u ovoj godini tečaj u prosjeku kretati na razini od 7,55 kuna prema euru.
