Njemačka trenutačno potražuje 655 tisuća radnika među kojima su mahom građevinari i svi poslovi vezani uz građevinu, ali i vozači kamiona, autobusa i radnih strojeva, kao i njegovatelji, kuhari, konobari i mesari, medicinske sestre, te visokokvalificirana radna snaga - informatičari, liječnici, inženjeri... piše Slobodna Dalmacija navodeći kako su brojni hrvatski građani posao potražili upravo u toj zemlji. Oni stariji među njima shvatili su da na temelju kraćeg rada u toj zemlji mogu zaraditi i mirovinu.
"Natječaji za dobivanje posla u Njemačkoj otvoreni su non-stop. Posao u inozemstvu traže ljudi različite dobi i radnog iskustva, no najviše je onih iznad pedeset godina. Među ostalim, razlog tomu je i što nakon pet godina rada u Njemačkoj imate pravo na mirovinu od tristo eura, a za svaku dodatnu godinu još šezdeset eura. Neki zapravo ciljano odrade tih pet godina i vrate se kući", kaže Nives Kvesić, direktorica tvrtke "Decro usluge" iz Zagreba.
Tako pedesetogodišnjak, koji danas ode na rad u Njemačku, do šezdeset i pete može zaraditi mirovinu od 900 eura. Njoj se pribraja i hrvatska mirovina što je našim ljudima veliki motiv za rad. Kvesić kaže kako je slično i s dječjim doplatkom.
"On je zajamčen djeci čiji roditelj ili roditelji rade u Njemačkoj, a onoj koja već primaju doplatak ovdje, a njihovi rade vani, isplaćuje se razlika do visine njemačkog doplatka, a koji je, naravno, mnogo veći nego onaj u Hrvatskoj", pojašnjava.
Kanada skupa i dugo se čeka na vizu
Kad je riječ o prekomorskim zemljama, zanimanje je veliko za Kanadu, no oni koji žele onamo otići nailaze na problem vize kao prepreku jer se čeka i po nekoliko mjeseci. Istodobno, za početak života u skupoj Kanadi potrebno je i podosta novca.
Inače, na internetu je more agencija koje nude zapošljavanje u Njemačkoj i drugim europskim zemljama, iako taj posao rade ilegalno. Može ih se prepoznati po tome što za posredovanje pri zapošljavanju traže od kandidata za posao proviziju od njegove prve plaće.
Kod agencija koje posluju sukladno zakonu i koje su dobile sve potrebne dozvole Ministarstva rada, usluge posredovanja pri zapošljavanju agenciji isključivo plaća poslodavac, a ne radnik koji je dobio posao.
Godine 2015. u Njemačku je doselilo 50.628 hrvatskih državljana, a istodobno je njih 12.918 iselilo. Potkraj 2015. u Njemačkoj je živjelo 297.895 državljana RH, izjavio je glasnogovornik Saveznog ureda za statistiku Günter Brückner, pa ispada da su tamo gotovo "jedan Split i okolica".
