Bez dodatnih smanjenja javnih rashoda koji su nužni kako bi se smanjilo porezno opterećenje nemoguće je očekivati da ekonomska politika postane faktor koji potiče gospodarski rast. Tvrdi to profesorica Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u http://danas.net.hr/specijal/zagreb.

"Smanjenje porezne presije je nužno, ali je povezano uz neželjena pitanja. Jedno od njih su i rashodi za plaće zaposlenih u javnom sektoru, te brojna socijalna prava i socijalni transferi koje država isplaćuje", kazala je Ivanov. Prema njenom mišljenju, država može pokušati održati stanje kroz privatizaciju državne imovine ili zajednička ulaganja s privatnim sektorom, ali u tome onda trebaju pridonijeti i građani.

'Treba poticati potrošnju'

"Umjesto štednje svi koji to mogu trebali bi podržati potrošnju i investicije jer se jedino tako može djelovati u pravcu rasta zaposlenosti te osigurati da plaće imaju i oni koji ih danas nemaju", kazala je za Poslovni dnevnik.

Nakon 2008., pod utjecajem globalne krize i domaćih strukturnih problema, domaće gospodarstvo kontinuirano nazaduje, raste nezaposlenost i značajno opada potrošnja stanovništva. Prema mišljenju Marijane Ivanov, investicije izostaju zbog pesimistične atmosfere, a povećava se državna potrošnja. Da bi mogla financirati javne rashode Vlada ( i stara i trenutna) povećava poreznu presiju, iako je poznato da veće porezno opterećenje smanjuje mogućnosti gospodarskog rasta i pridonosi inflaciji troškova koja je vidljiva i danas.

"Danas se negativno odražavaju i najave uvođenja poreza na imovinu i težnje da se spusti cijena stambenih nekretnina. Pritom su neizvjesni konačni učinci a vidljivi negativni efekti na investicijsku aktivnost poduzetnika i potražnju stanovništva. Dok se te dvije kategorije ne povećaju nerealno je očekivati ekonomski rast", kazala je.