arti-201003090827006Njemačka je i jedina država s kojom Hrvatska ima međudržavni sporazum. Posredovanjem državnih burzi svake godine zaposli se približno pet tisuća nezaposlenih u branju šparoga, jagoda i drugim sezonskim poslovima u poljoprivredi, građevini, ugostiteljstvu ili bolnicama, piše Večernji list.
Vrijedne ruke na mjesec mogu ubrati šparoga i za 10.000 kuna.
Procjenjuje se da u Italiji legalno radi oko 25 tisuća radnika iz Hrvatske, a ilegalno možda još toliko. Italija je i u krizi velika uvoznica radne snage, te u godini izda oko 200.000 novih radnih dozvola i obnovi pola milijuna starih.
Slovenija je, pak, zaustavila zapošljavanje stranaca jer su i njezini radnici bez posla.
Kod nas je također srezan broj novih radnih dozvola za strance na 948 za rijetka, deficitarna zanimanja koja se ne može pokriti iz sve punije domaće burze rada.
Iz Istre, Kvarnera i Dalmacije najčešće se regrutiraju kućne pomoćnice i njegovateljice starijih i nemoćnih osoba u Italiji.
Erik Fabijanić, voditelj Ureda talijanskog sindikata INCA-CGIL u Rijeci, kaže da približno 8000 Hrvatica radi legalno, a još 10 do 12 tisuća povremeno i bez urednih papira. Ponuda poslova lošija je nego prije.
"Kad talijanske bolnice traže liječnike ili medicinsku sestru, u pravilu same ishode nostrifikaciju diploma i papire. Slično je i s drugim poslovima u metalskoj industriji, transportu, turizmu. Agencije koje u Hrvatskoj nude poslove najčešće krše talijanske zakone i radnicima ne osiguravaju vizu za rad", ističe Fabijanić.
Poslodavac koji nudi legalan posao radniku mora dostaviti dozvolu za rad, radnik mora pečatom u putovnici potvrditi ulazak u EU, u roku od tri dana od početka rada prijaviti se na mirovinsko, a u roku od 7 dana regulirati boravak.
Na portalu Moj posao kažu da su lani objavili 188 oglasa za radno mjesto izvan Hrvatske, što je znatno manje nego 2008. godine, kada je objavljeno 406 oglasa.
Najviše su se tražili radnici u Crnoj Gori i Njemačkoj u turizmu, prodaji i brodogradnji.
U prva dva mjeseca ove godine objavljena su 43 oglasa za rad u inozemstvu, i to osam u Afganistanu, četiri u Njemačkoj te tri u Arapskim Emiratima.
U Arapskim su Emiratima tražili stručnjake za elektroniku i zaštitu, a afganistanski Kandahar treba ljude u logistici i zaštiti, doznaje Večernjak.
Prethodni članci:
arti-201003010512006 arti-201003010642006 arti-201002160013006 arti-201002150482006
