U godini u kojoj smo dobili poput krizni porez na plaću i povećanje PDV-a na 23 posto, poslodavci su ipak odnijeli prvu pobjedu protiv nezasitne države.
Izborili se smanjivanje, već sljedeće godine, jednoga parafiskalnog nameta, vodnih naknada koje su djelić 'parafiskalne priče', ali nikako beznačajni jer su Hrvatske vode, primjerice 2002., od naknada uprihodile 759 milijuna kuna, a ove bi godine trebale ubrati 1,8 milijardi.
Takvim ishodom komunalna poduzeća neće više moći u cijenu vode uključivati naknadu za razvoj infrastrukture, ako tog razvoja doista nije bilo. Obračunavanje tih naknada nadzirat će Vijeće za vodne usluge koje će moći suspendirati cjenike komunalnih društava, piše Slobodna Dalmacija.
Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a, kazao je da su poslodavci s Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva postigli dogovor kojim će se građevinarima i investitorima drukčije obračunavati vodni doprinosi.
U rujnu prošle godine Ministarstvo financija predstavilo je Registar neporeznih prihoda. U registru se našlo 245 raznih naknada, doprinosa i pristojbi, koji su građanima i poduzećima preklani odnijeli oko 12,5 milijardi kuna, dok su u 2002. težili 'svega' 5,5 milijardi kuna.
Usporedbe radi, 12,5 milijardi kuna je trećina prihoda koje će se ove godine ubrati od PDV-a. Ove će godine građani platiti milijardu i pol kuna poreza na dohodak, a poduzeća 9,5 milijardi poreza na dobit, pa je jasno da 12,5 milijardi kuna neporeznih nameta nikako nije zanemariva svota.
Tri godine prije predstavljanja registra, temu parafiskalnih nameta prvi je otvorio dr. Anto Bajo s Instituta za javne financije koji ih je bio detektirao 'tek' 80, ali zato teških oko pet milijardi kuna i nazvao Hrvatsku pravim rajem za skrivene namete.
Bajo je predložio model po kojemu bi se jednim porezom na imovinu zamijenile te naknade i doprinosi.
"Institut za javne financije je u suradnji s Ministarstvom financija pripremio registar kako bi se stvorio operativni okvir. Godinu i pol dana poslije, mogu kazati da je sada tih neporeznih prihoda više od 245 jer je rastao broj naknada na razini lokalnih uprava kao i onih iz područja zaštite okoliša.
Koliko ih je sada, ne znam. Dvije komore, obrtnička i gospodarska, djelomično su smanjile doprinose, ali je ostao fiksni iznos paušalne članarine koje njihovi članovi moraju plaćati bez obzira na to jesu li likvidni ili ne", navodi Bajo.
I Kuštrak ukazuje da smo previše koncentrirani na klasične poreze i naglašava da gospodarstvo, uz vodne doprinose, osobito pogađaju oni za šume koje plaćaju sva poduzeća u zemlji, i to 0,07 posto od ukupnih prihoda, doprinosi Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), spomeničke rente i naknade turističkoj zajednici, piše Slobodna Dalmacija.
Prethodni članci:
arti-200912040460006 arti-200911100009006
