Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

RIJEČ STRUČNJAKA

VRIJEME NISKIH KAMATA BLIŽI SE KRAJU: Evo na što sve morate paziti ako odlučite podići kredit

Budući da se vrijeme niskih kamata bliži kraju, nije naodmet sagledati i sve ono što vas čeka u sklopu kreditnih obveza

Vrijeme niskih kamata bliži se kraju, pa svi koji ulaze u bilo kakve kreditne obveze trebaju dobro kalkulirati koliko rizika mogu podnijeti. U ovom trenutku, prema informacijama direktorice portala za financijske usluge Ivone Mijatović Dautović, fiksne kamate za gotovinske kredite na kraći rok kreću se od pet posto na dalje, na dulji rok se kamata malo povećava, dok se kamate s promjenjivim kamatnim stopama kreću od šest posto nadalje, ovisno o banci.

Kamate se utvrđuju ovisno o visini kredita te roku otplate, a bit će niže ako klijent ima dodatne kolaterale kao što je osiguranje, depozit ili slično. Kada je za kredit jedini uvjet zaposlenost, kamate su više.

Mijatović Duatović napominje i da je HNB unatrag nekoliko godina ograničio propisanu kamatu na 9,09 posto, ali da efektivna, sa svim uračunatim troškovima za stambene kredite ne smije prelaziti sedam posto.

Valutni rizik

Nužno je i podsjetiti da nominalna kamata nikad nije ona koja pokazuje pravi trošak već je to efektivna koja uključuje i naknade, premije osiguranja ili rok otplate.

Profesorica Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu ističe kako su građani danas skloniji kunskim kreditima s obzirom na iskustvo koje su mnogi doživjeli sa švicarcima. “Potražnja za kreditima traži kunske kredite. Ljudi se danas boje valutnog rizika iako to u terminima kuna-euro nikad nije u toj mjeri bilo izraženo da bi se građani tog rizika toliko trebali bojati. Zasad banke imaju pozitivnu situaciju jer rastu transakcijski depoziti u kunama. Zasad one i uz malu potražnju za kreditima imaju prostora da financiraju taj rast potražnje s kunskim kreditima”, kaže prof. Ivanov za Dnevnik.hr.

Kamatni rizik

Mijatović Duatović pritom pojašnjava posstoji li uopće zaštita od kamatnoga rizika. “Od kamatnoga rizika zapravo nas sad štiti HNB koji je postavio gornju granicu visine kamatne stope koju ne može prelaziti. Prije, u razdoblju prije deset godina, kamatne stope bile su onolike kolike su sada efektivne kamatne stope koje se ne smiju prijeći. Prije je efektivna kamatna stopa mogla ići do 12,1 posto kada se radilo o kreditima na kraći rok, a sada koji god da je rok, sa svim troškovima ne može prijeći devet posto”, kaže ona.

Uz to, HNB je donio i “Preporuku za ublažavanje kamatnog rizika pri dugoročnom kreditiranju potrošača” kojom se bankama preporučuje da ponudu kreditnih proizvoda prošire kreditima s fiksnom kamatnom stopom, dok se građanima preporučuje da za sve kredite s više od sedam godina dospijeća zatraže od banaka da fiksiraju kamatne stope.

Povratak na Net.hr