Kako su pojasnili u toj banci, riječ je o isključivo o gotovinskim nenamjenskim kreditima do 200.000 kuna uz valutnu klauzulu, s rokom otplate do najviše deset godina. Odabrana valuta pritom može biti švicarski franak, američki dolar ili euro. Ono što izdvaja ponudu ove banke je fiksna kamatna stopa za cijelo vrijeme trajanja kredita, koja je manja od prosječne razine kamata na hrvatskom tržištu. U slučaju uzimanja kredita u francima, ona iznosi 4,99 posto, kod kredita u dolarima 5,99 posto, a kod kredita u eurima 7,99 posto. Efektivna kamatna stopa, naravno, nešto je veća. U banci Jutarnjem listu nisu željeli reći kakva je potražnja za njihovom kreditnom ponudom u 'švicarcima' i dolarima: istaknuli su jedino da je jednaka onoj za drugim njihovim proizvodima.
Zaduživanje povećanog rizika
U HNB-u oprezno gledaju na novu ponudu kredita u 'švicarcima'. Banke, kažu u središnjoj banci, o vrsti i uvjetima kredita odlučuju samostalno, jer je to dio njihove poslovne politike, i središnja banka to ne može zabranjivati. No, upozoravaju da odobravanje takvih kredita za banku može predstavljati kreditni rizik koji će utjecati na uspješnost njezina poslovanja.
Rizici, poručuju u HNB-u, postoje i za građane. "HNB ponovno upozorava da krediti s valutnom klauzulom u švicarskim francima, dolaru ili nekoj drugoj valuti koja nije euro predstavljaju zaduživanje povećanog rizika. Stoga bismo i u ovom slučaju građanima preporučili da ne procjenjuju isplativost kredita samo na temelju kamatne stope, nego, između ostaloga, i s obzirom na rizik promjene tečaja švicarskog franka, te podsjetili na prioritet održavanja stabilnosti tečaja kune prema euru", zaključuje se u odgovoru HNB-a.
Iz HNB-a poručuju da ne mogu utjecati na kretanje vrijednosti 'švicarca' te da ta valuta nije ni ključni parametar u vođenju naše tečajne politike.
Tisuće dužnika franak odveo u propast
Podsjetimo, vrijednost švicarske valute posljednjih je godina znatno porasla. Divljanje 'švicarca' svoje je vrhunce doseglo na ljeto 2011. – prosječan srednji tečaj švicarske valute u kolovozu te godine iznosio je gotovo 6,66 kuna. Sada se 'švicarcem' na hrvatskim tečajnicama trguje po srednjem tečaju, nešto manjem od 6,2 kune. U kombinaciji s rastom kamata, divljanje švicarskog franka bila je ubitačna kombinacija za kućne budžete desetaka tisuća hrvatskih građana, od kojih su se mnogi gotovo preko noći našli na rubu egzistencije.
specijal-201012070191004-Muke sa švicarcima
