Guverner HNB-a Boris Vujčić i premijer Andrej Plenković imaju isto stajalište - Hrvatska bi trebala uvesti euro.
Vlada ima cilj javne financije dovesti u red, pa uvođenje eura nije nemoguće, ali za to treba vremena, jer procedura nije jednostavna niti brza, piše Poslovni dnevnik. Vujčić ističe da “mogućnost uvođenja eura ovisi o spremnosti da ozbiljno pristupimo procesu ispunjavanja Nacionalnog plana konvergencije i Nacionalnog programa reformi kojima bi realizirali pretpostavke prelaska na euro, prvenstveno one strukturne promjene koje bi omogućile povećanje potencijalne stope rasta gospodarstva.”
Ima li euro budućnost?
Vlada kaže da u tom smjeru ide i ako se tako politika posloži uvođenje eura ima smisla. Iako, s druge strane, u posljednje vrijeme euro prolazi kroz najteže razdoblje i velik broj svjetskih stručnjaka predviđa da ta valuta nema budućnosti, pa je i pitanje koliko ima smisla težiti njenom uvođenju. Od kada je uveden euro, Vujčić je bio velik zagovornik što bržeg prelaska na tu valutu, a uvijek je glavni argument bila velika eurizacija naše zemlje koja se i bez obzira na veće povjerenje u kunu nikada nije smanjila.
Sve je bolje od sadašnjeg stanja
"Uvjereni smo da bi uvođenje eura ponajviše zbog povijesno visoke depozitne eurizacije u RH, bilo jeftinije i jednostavnije rješenje od sadašnjeg" kažu u HNB-u.
2000- tih godina imali smo preduvjete da postanemo dio eurozone, no kriza i pogoršanje fiskalne politike tu temu su bacile u drugi plan. Ako se sada odlučimo na uvođenje, moramo ispuniti uvjete.
Tako bi za ulazak u Europsku monetarnu uniju morali dvije godine značajnije smanjivati udjel javnog duga u BDP-u, koji mora ići prema traženih 60 % i projekcije bi morale pokazati da je takav trend održiv u srednjem roku, a potom pristupiti razgovorima o ulasku u tečajni mehanizam. Zatim bi trebali zadovoljiti takozvane Maastrichtske kriterije koji se odnose na stopu inflacije, dugoročne kamatne stope, proračunski deficit, javni dug i stabilnost tečaja kune prema euru.
