Novih poreza će biti pošteđeni jedino vlasnici jedne nekretnine, u kojoj stanuju.
No, da bi do oporezivanja 'viška' nekretnina uopće došlo, Vlada će se morati prvo uloviti u koštac s prilično nesređenim gruntovnicama, a u međuvremenu u gruntovnice uvesti i OIB kako bi imala jedinstvenu evidenciju nekretnina u cijeloj državi. Poseban problem bit će i vrednovanje imovine prema tržišnim vrijednostima, posebno u uvjetima inflacije, što sve zahtijeva dobro razrađen sistem.
Uvođenje poreza na imovinu je i socijalno osjetljivo pitanje, jer će trebati utvrditi i tzv. egzistencijalni minimum. Tako određena kvadratura, koja se ne oporezuje, mogla bi natjerati građane da se sele iz većih u manje stanove, a poduzetnike da grade nove stanove još manje kvadrature.
"One koji 'štede' kupujući ekstra nekretnine, zbog kojih nam cijene nekretnina općenito jesu ovako visoke, porez će natjerati na prodaju nekretnina. Prodaja viška nekretnina, koliko god se njihovim vlasnicima to neće svidjeti, stvorit će veliku ponudu na tržištu, a time i pad njihovih cijena", kazala je dr.sc. Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu za Novi list.
Uglavnom, ne razrade li se sva ova pitanja, građani će dobiti još samo jedan novi porez, a ionako su porezno preopterećeni. U Hrvatskoj PDV i trošarine čine čak 48 posto poreznih prihoda, u zemljama OECD-a samo 30 posto. Uvede li nam se porez na nekretninu, a postojeći porezi budu netaknuti, bit ćemo, uključujući krizni porez, porezno najopterećeniji građani Europe.
Prethodni članci:
arti-201006110801006 arti-201006130022006 arti-201005270745006
