Hoće li ove godine biti skuplji krediti i koliko uvelike ovisi o tome hoće li Hrvatska zadržati postojeći kreditni rejting te o razvoju situacije u eurozoni, kaže strong>Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.
Rast kamata je neminovan, a to znači da ne možemo očekivati da će u bližoj budućnosti porasti kreditna aktivnost.Zbog dužničke krize u eurozoni očekuje da će i dalje rasti cijena po kojoj se banke zadužuju na inozemnom financijskom tržištu, ali i rezervacije banaka za potencijalne gubitke, a to, kaže, sugerira rast aktivnih kamatnih stopa. S druge strane, s obzirom da će potražnja za kreditima ove godine biti dosta skromna, procjenjuje da će se stanovništvo zaduživati na razini 2011. ili nešto manje, banke će, ističe Šantić, koliko to bude moguće, odgoditi dizanje kamata.
Podsjetimo, neke banke u 2012. godinu ušle su s blago povećanim kamatama, a neke dodatno postrožile uvjete kreditiranja. Neke su pak potvrdile da bi kamate tek neznatno porasti.
Iako je od početka godine Hrvatska banka već dva puta intervenirala kako bi obranila tečaj kune, Šantić kaže da nema mjesta panici jer je domaća valuta stabilna.
"Kuna je jedna od najstabilnijih valuta u regiji kad gledamo zemlje koje imaju fiksnu tečajnu politiku. Primjerice, u usporedbi s krajem 2007. godine, kuna je oslabila za tri posto, što je, imamo li u vidu krizu i gospodarsku situaciju, beznačajno", kaže Šantić.
Pritisak na kunu će potrajati
Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu manje je optimistična. Ocjenjuje da je rast kamata na stambene kredite neizbježan.
Vizek podsjeća je HNB od početka godine već dva puta intervenirao na deviznom tržištu kako bi obranio tečaj domaće valute. Deprecijacijski pritisak na kunu nastavit će se do ljeta, moguće i kasnije, kaže Vizek, pa će HNB biti prisiljen opet intervenirati. Izvlačenje kunske likvidnosti iz sustava dovest će do rasta kamata na tržištu novca, nakon toga i do povećanja aktivnih i pasivnih kamatna na postojeće i nove kredite.
"Rast kamata je neminovan, a to znači da ne možemo očekivati da će u bližoj budućnosti porasti kreditna aktivnost", zaključuje Vizek.
Ništa bez subvencija
U situaciji kada je na tržištu 15-ak tisuća neprodanih stanova, a rast kamatnih stopa je vrlo izvjestan, šanse za pokretanje građevinske aktivnosti su nikakve. Josip Tica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kaže da prodaju stanova još jedino mogu potaknuti subvencije.
"Najvažnija je stopa rasta stambenih kredita, a ne kamatna stopa. Eventualno još efekta imaju neke subvencije države i to je sve", kaže Tica.
Prema najavama, sredinom ožujka, državna Agencija za promet nekretninama objavit će poziv građanima za kupnju stana uz nepovratnu subvenciju. Čeka se proračun koji bi se trebao donijeti do kraja veljače.
specijal-201012280495004-Više o temi: Kreditni vrtlog
