Dok su najsiromašnija kućanstva u Hrvatskoj tijekom 2008. zaradila tek 15.945 kuna, najbogatiji su si priskrbili 200.162 kune. Time su prema podacima Državnog zavoda za statistiku, koji je anketirao 3108 kućanstava, siromašni zaradili stotinjak kuna manje nego godinu ranije, dok su si dobrostojeći prihode uvećali za 4000 kuna.
Čak 45 posto onih s najnižim primanjima kao glavni izvor prihoda navode primjerice naknadu za nezaposlenost, otpremnine, alimentacije, invalidnine, obiteljske mirovine, socijalne pomoći i stipendije, a za još 38 posto njih glavni izvor zarade su mirovine. S druge strane, pak, 70 posto najbogatijih tvrdi kako najveći dio novca zarađuju od nesamostalnog rada, a 18 posto onih sa samostalnom djelatnošću. Umirovljenici i oni koji primaju pomoći čine u toj skupini tek oko 10 posto.
Prosječno hrvatsko kućanstvo zaradilo je 79.274 kune, a potrošilo 74.524 kune. Većinu novaca potrošili smo na hranu, oko 32 posto. Čak trećinu od novaca koji troše na hranu (23.917 kuna), Hrvati troše na meso, a za ribu godišnje potroše manje od 1000 kuna. Na povrće troše 2500 kuna, a na voće još manje - oko 100 kuna mjesečno.
Za cigarete daju 1555 kuna godišnje. Na telefonske usluge potroše više nego na voće i povrće zajedno - 3888 kuna. Oko 5900 kuna ode im na odjeću i obuću, a 2300 na restorane, kafiće i barove, prenosi Jutarnji list.
Najsiromašniji na hranu potroše čak 43 posto, dok bogatima na nju odlazi tek 26 posto. Siromašni, pak, na odjeću i obuću troše četiri puta manje nego bogati, a dvostruko manje daju za prijevoz, kulturu i komunikacije. Na obrazovanje, koje podrazumijeva škole stranih jezika, glazbene škole i slično - ne troše ni kune.
