Klaus-Peter Reis, inače industrijski konzultant specijaliziran za restrukturiranje brodogradnje, i Alfred Kahl, bivši direktor brodogradilišta Blohm & Voss iz Hamburga, prošlog tjedna boravili u Splitu i iz prve ruke 'snimili' situaciju u splitskom škveru.
Njemački stručnjaci u grad podno Marjana stigli su na poziv splitskog poduzetnika Slobodana Ljubičića, inače zainteresiranog za privatizaciju Brodotrogira.
Njihovi prvi dojmovi su zapravo porazni.
arti-201007220559006"Produktivnost Brodosplita ne opravdava broj ljudi koji tamo rade. Ima barem 50 do 60 posto viška radnika. Veliki gubici se ne mogu vječno gomilati i tolerirati, tomu treba stati na kraj", rekao je konzultant Reis a prenosi Slobodna Dalmacija.
"Nijemci nam predlažu spas restrukturiranjem po modelu javno-privatnog partnerstva. Predložili bi i neke investitore. Na posljetku nije točno da je privatizacija jedini uvjet Bruxellesa Hrvatskoj. EU nema ništa protiv restrukturiranja koje bi prethodilo privatizaciji", kaže Ljubičić, koji ne krije da je i sam zainteresiran za uspjeh takvog projekta koji bi dugoročno riješio sudbinu Brodosplita, a ujedno i splitskog Brodogradilišta specijalnih objekata.
Ljubičić kaže da su Nijemci ponudili tržišnu nišu koja bi dugoročno riješila sudbinu brodogradnje u splitskom bazenu. Riječ je o rješenju na koje se odlučilo i hamburško brodogradilište.
"Oni koji su predugo bili u dubokom snu - propali su! Na redu je Hrvatska. Jer, ako se ne prilagodite, slijedi zatvaranje", kaže Kahl, vanjski suradnik Reis Industrie Consultinga.
arti-201005070446006"Hrvatska u brodove mora ugrađivati tehnološki sofisticirana rješenja i programe, jer je vrijeme lupanja čekićem po čeliku prošlo. Ima zemalja gdje to kupce brodova daleko manje stoji! Uostalom, za deset godina brodogradnja će značiti sasvim druge poslove i radnici moraju biti spremni na nove izazove. Ujedno, to je i šansa za male tvrtke, koje će kao opskrbljivači i dalje surađivati u čitavom poslu", kaže Kahl.
Inače, u hamburškom brodogradilištu radi do 1800 ljudi, dok je u splitskom 3500 zaposlenika.
Reis kaže kako nije predviđeno da višak radnika završi na cesti, već da jedan dio ide na obuku i za to vrijeme primati plaću. Jedan dio bi se "zbrinuo", a jedan umirovio.
Prethodni članci:
arti-201007220559006 arti-201005070446006 arti-201004290819006