"S obzirom na trenutačne okolnosti vijeće guvernera odlučilo je da će hitne pozajmice za likvidnost grčkim bankama zadržati na razini o kojoj se razgovaralo u petak", stoji u priopćenju ECB-a te se dodaje da je ta institucija "spremna ponovno razmotriti svoju odluku" u bilo kojem trenutku, javlja AFP.
Po informacijama objavljenim u Grčkoj, gornja granica za hitne pozajmice koje bi trebale spasiti grčke banke i ekonomiju zemlje, iznosi oko 90 milijarda eura.
Vijeće, čijih se 25 članova hitno sastalo jutros nakon neuspjelih pregovora između Grčke i njezinih vjerovnika održanih u subotu, "pozorno razmatra situaciju i njezine potencijalne implikacije na monetarnu politiku". "Vijeće je odlučno u namjeri da upotrijebi sve instrumente koji su joj na raspolaganju u sklopu mandata."
Spominjanje mandata u priopćenju znači da monetarna institucija, čini se, nije spremna odstupiti od svojih pravila, što znači financirati grčku ekonomiju i nakon isteka plana pomoći, a to je 30. lipnja.
ECB će izravno surađivati s Grčkom bankom kako bi se održala financijska stabilnost", stoji među ostalim u priopćenju.
Ovaj potez ECB-a dočekan je s opreznim optimizmom u Grčkoj, navodi agencija dpa.
To je "pozitivan događaj", rekao je bankovni izvor.
Grčke banke ovise o ECB-ovoj hitnoj pomoći za likvidnost (ELA), međutim postoje zabrinutosti da bi moguća navala na banke zahtijevala da ECB pojača ELA. Budući da ECB neće osigurati dodatnu pomoć Grčkoj to će voditi velikom pritisku za uvođenje kontrole prometa kapitala.
Isti izvor, koji je govorio uz uvjet da ostane anoniman, rekao je da se u Grčkoj ne može isključiti kontrolu prometa kapitala.
"Nije sigurno da će se banke u ponedjeljak moći otvoriti", dodao je.
Grci su formirali redove pred bankomatima zabrinuti zbog solventnosti zemlje.
Čak i prije nego je grčki premijer Aleksis Cipras pozvao na referendum 5. srpnja o uvjetima kreditora za financijsku pomoć čelnik njemačke Bundesbanke je kritizirao korištenje tog hitnog kredita. Ako bi Grčka izašla iz eurozone taj kredit, koji je neke vrsti dopuštenog prekoračenja u okviru sustava središnje banke eurozone, morale bi platiti druge zemlje članice bloka, piše Reuters.