Vlada je na sjednici predstavila državni proračun za 2013. godinu. Državna kasa bi se i dalje najviše punila novim porezima i boljom naplatom sadašnjih.
Očekivani prihodi u 2013. su 113,7 milijardi kuna. Više novca se u prvom redu očekuje od trošarina, poreza i općenito bolje naplate poreza.
Što se tiče rashoda, sa ovogodišnjih 120 milijardi kuna, rasti će na 124,5 milijarde kuna u idućoj godini. Samo za troškove kamata, sanaciju brodogradnje i uplate na račun članarine u EU proračun će opteretiti za više od 5 milijardi kuna. Od toga na kamate odlazi 2 milijarde kuna, doprinos u proračunu EU 1,7 milijardi kuna, a subvencije brodogradnji 900 milijuna kuna. Očekuje se i dodatno povećanje rashoda u dijelu sufinanciranja projekata EU sufinanciranih iz EU-a.
Očekivani deficit je 10,9 milijarde kuna ili 3,1 posto BDP-a.
Rast BDP-a od 1,8 posto
Predviđeni rast BDP-a za 2013. je 1,8 posto, dok će 2012. godina završiti u padu BDP-a od 1,1 posto.
Prema projekcijama, stopa inflacije sljedeće godine će iznositi 3,5 posto, dok bi 2014. trebala pasti na nešto iznad dva posto.
"Očito da politika samo štednje Vladi ne bi uspjela ako ne pokažemo da je bitka za gospodarski rast paralelni proces da bi se moglo štedjeti, ali istodobno uz rast proizvodnje i realnog sektora", rekao Linić.
Milanović zadovoljan
"Bitka za jači BDP i gospodarstvo okosnica je koja opravdava daljnju politiku štednje", poručio je Linić.
Premijer Zoran Milanović rekao je da pokazujemo da smo zrela država.
"Uspjeli smo uvesti red, naplatiti više novca iz doprinosa i poreza, ali sad treba ići kreacija. Ovo je kraj početka našeg posla. Sad moramo pokazati što znamo i učiniti korak dalje. 2013. godina je teška godina u kojoj moramo pokazati i građanima i investitorima da je ovo ozbiljna država u kojoj se ozbiljno radi. Ovo je naša Vlada, i ovo će značiti naš uspjeh ili neuspjeh", rekao je premijer. Zahvalio je svima koji su sudjelovali u dogovorima oko proračuna.
"Nalazimo se u tunelu. Jednosmjernom tunelu. Idemo u pravom pravcu, a na kraju je svjetlo", zaključio je Milanović.
Rezanja plaća neće biti, ali...
Na konferenciji za novinare koju su nakon sjednice Vlade održali premijer Zoran Milanović i ministar financija Slavko Linić jasno je rečeno da rezanja plaća u javnom sektoru neće biti.
Do sada nije se uštedjelo zbog, kako je rekao premijer, inertnosti ogromnog sustava.
"Mnogi će biti nezadovoljni ovim proračunom, svi žele novac. Proračunom se isplaćuje plaće petini ukupno zaposlenog broja ljudi u Hrvatskoj, a ostali se moraju sami snaći. Svi smo jedna zajednica i svi ovisimo jedni o drugima. Svi trebaju biti zaštićeni, ali nitko ne može biti apsolutno nezaštićen. To je razlog zašto se ranije nije uspjelo potrošiti manje od onoga što je planirano", kazao je Milanović.
Prema projekcijama proračuna za 2013. izdvojit će se čak 2,3 milijarde kuna manje za plaće. Smanjit će se rashodi za zaposlene (uključujući i zdravstvo), promijeniti kolektivni ugovori te uskladiti razine plaća u državnim agencijama, zavodima i institutima s razinom plaća u državnim i javnim službama.
Premijer je kazao da bi se do ušteda trebalo doći razgovorima sa sindikatima i provođenjem reformi. Linić je dodao da su pregovori sa sindikatima oko novog Temeljnog kolektivnog ugovora u završnoj fazi.
"Rezanja plaća i koeficijenata u javnom sektoru neće biti. Rezat ce se prijevoz i posebni dodaci na plaće. Vidjet ćemo do kada će to biti moguće. Ne dajem nikakva apsolutna obećanja ni sebi ni drugima", rekao je premijer.
Novo zaduživanje već u siječnju
Što se nezaposlenosti tiče, Linić je rekao kako očekuje da će 2013. završiti s oko 300 tisuća nezaposlenih u Hrvatskoj. Vjeruje kako će u sljedećoj godini zaposlenje dobiti otprilike isti broj ljudi koliko ih je ove godine izgubio posao.
Linić je u 2013. najavio nova zaduženja i to već u siječnju kada će na američkom tržištu, a moguće i na europskom, potražiti prvih 15 milijardi kuna. Samo za na refinanciranje starih dugova treba nam 16 milijardi kuna.
Osim štednje i jačanja gospodarske aktivnosti u sljedećoj godini, u Vladi računaju i na oko 3 milijarde privatizacijskih prihoda kojima bi se smanjio dug. Uz Croatia osiguranja i HPB-a, na prodaju će i neka trgovačka društva u kojima država ima udio u vlasništvu.
Što se tiče smanjenja plaća dužnosnicima, o kojima se spekulirano, Linić je kazao da to nije njegova ideja kako su pisali mediji, niti je on predviđao "demagoške aktivnosti". Ocijenio je da bi takav potez donio minorne uštede.
Milanović je kazao da se ipak neko vrijeme razmišljalo o linearnom smanjenju plaća za državne dužnosnike. Novinarima je poručio da naprave analizu, da usporedne plaće dužnosnika u zemljama EU i tamošnje cijene, pa da će, kako je zaključio, vidjeti da uopće nema smisla raspravljati o toj temi.
