Konformni kamatnjak, visina oscilacije valute, efektivna kamatna stopa, prinos na depozit – u šumi skupih pojmova teško se snaći, pa krediti često neugodno iznenade.
U Europi su potrošači ipak bolje zaštićeni u odnosu na Hrvatsku, pa kako se Unija bliži, HNB poziva na javnu raspravu kako bolje informirati građane o kreditima. Objavili su nacrte odluka i u sljedećih desetak dana otvoreni su za prijedloge.
"Ovo je korak prema Europskoj uniji, a ponovno na neki način korak unatrag u odnosu na hrvatske građane", komentirala je Branka Lukačević-Gregić, ekonomistica Udruge Franak.
Crni scenarij je i dalje moguć
Crni scenarij poput onog s kreditima u "švicarcima" i dalje je moguć. No, najveća novost jest da od prvog dana sljedeće godine banke građanima prije potpisivanja ugovora o kreditu moraju dati jedan poseban obrazac.
U njemu će se, između ostalog, morati pojasniti rizik promjene tečaja, sve naknade i provizije, način obračuna kamate, rokovi otplate te posljedice neplaćanja i pravo potrošača da odustane od ugovora. Međutim, i dalje nedostaje bitna stvar, vraća li se kredit u anuitetima ili ratama, javlja RTL.
Sitna slova i nerazumljive formulacije na uvjetima poslovanja banke trebaju ukloniti. Tekst mora biti jasan i shvatljiv potrošačima, lako dostupan, a 15 dana prije izmjena treba se objaviti sažetak i objašnjenje.
S 'papirom' iz banke kod odvjetnika
HNB će staviti banke koje to neće provoditi na internetsku listu srama.
"Korisnik kreditne usluge bi trebao uzeti jednu ovakvu ponudu kod banke, jer će banka sad biti obvezna od prvog siječnja davati takve ponude, s tom ponudom otići odvjetniku i financijskom savjetniku. I to je to", pojasnila je Branka Lukačević-Gregić.
Šutnja u HNB-u
Svoje prijedloge HNB-u će poslati i Hrvatska udruga banaka. Tvrde da podržavaju transparentnost.
HNB poziva na javnu raspravu, ali pred kamere ne žele. Tako ne znamo ni hoće li pokušati smanjiti štetu koju već trpi 150.000 građana s kreditima u "švicarcima", velikim dijelom, jer su informiranje i zaštita potrošača – izostali.
