Autori analize statusa i financijskog poslovanja državnih agencija, Anto Bajo s IJF-a i Maja Kolarec sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, navode kako je najveći broj državnih agencija osnovan pod utjecajem procesa pridruživanja EU i to bez cjelovite strategije ili detaljnijeg akcijskog plana Vlade za reformu i razvoj državne uprave.

Umjesto kvalitetne procjene opravdanosti njihova poslovanja, Vlada je i ove godine osnovala dvije nove agencije (Agenciju za ugljikovodike i Agenciju za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada).

''Status agencija u sustavu državnih financija nije jasan, a često su nepoznati kriteriji za osnivanje kao i rezultati njihova poslovanja'', smatraju Bajo i Kolarec.

Analizirajući razdoblje od 2010. do 2012. autori navode i kako je u te tri godine u većini agencija primjetan rast broja zaposlenih, s 5.310 krajem 2010. na 5.952 krajem 2012. (u 39 agencija).

Broj zaposlenih u proračunskim agencijama značajno varira, krajem 2012. najviše je zaposlenih, 563, imala Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a najmanje, pet zaposlenih, imala je Agencija za sigurnost željezničkog prometa.

Najveći broj zaposlenih ima Fina

Najveći broj zaposlenih ima Fina (2.961), koja sudjeluje s 50 posto u ukupnom broju zaposlenih u agencijama. Autori su, temeljem dostupnih informacija iz godišnjih i financijskih izvještaja, izračunali kako je prosječna bruto plaća po zaposlenom u 30 državnih agencija proračunskih korisnika oko 10.000 kuna, dok znatno veće bruto plaće imaju zaposleni u neprofitnim agencijama, oko 16.000 kuna.

Bruto plaće značajno se razlikuju i u dvije agencije u statusu trgovačkog društva - u Fini 7.806 kuna, a u ALMED-u 18.296 kuna, podaci su iz analize.

Agencije ostvaruju oko 4,5 milijardi kuna prihoda te oko milijardu kuna godišnjih viškova.

''To je dovoljan razlog da Vlada preispita politiku utvrđivanja visine naknada koje naplaćuju od pravnih osoba, a djelomice se koriste za financiranje rada agencije, dijelom se uplaćuju u državni proračun i druge manje poznate financijske operacije'', smatraju Bajo i Kolarec.

http://www.ijf.hr/upload/files/file/newsletter/85.pdf