Upravo s te dvije zemlje Hrvatska čini, prema Eurostatovim analizama, negativni trojac EU kad je u pitanju nezaposlenost.
Prema posljednjim podacima Eurostata (iz kolovoza ove godine, nap.a.), Hrvatska je prema stopi nezaposlenosti treća u Uniji. Zajedno s Ciprom "dičimo" se stopom od 16,9 posto, što je još uvijek znatno manje od Španjolske (27,9 posto) i Grčke (26,2 posto). Inače, stopa nezaposlenosti u čitavoj EU je 10,9 posto, dok je samo u eurozoni 12 posto. Sa Španjolskom i Grčkom također smo u vrhu i po stopi nezaposlenosti mladih do 25 godina – ona je u nas čak 52 posto. Ali ne samo to: u samom smo vrhu i po niskom BDP-u, staroj populaciji te neiskorištenom radno aktivnom stanovništvu, piše Glas Slavonije.
Što se potonje stavke tiče, podatak je posebice poražavajući i po njemu smo na visokom drugom mjestu unutar EU: čak 190.000 radno sposobnih ljudi koji su nezaposleni uopće ne traži posao! Tih 190.000 nezaposlenih koji su digli ruke od aktivnog traženja posla struka – ekonomisti, socijalni radnici i psiholozi – nazivaju "obeshrabrenima".
Mladi penzioneri i rad na crno
Tih 190.000 obeshrabrenih čini gotovo polovinu od ukupnog broja nezaposlenih u Republici Hrvatskoj, a kojih je u rujnu u evidenciji HZZ-a bilo 323.783. K tomu, registriranim nezaposlenima – i obeshrabrenima i onima koji još gaje nadu – valja pribrojiti i velik broj onih koji su silom prilika i stjecajem okolnosti otišli u prijevremenu mirovinu dokupljivanjem radnoga staža.
Slično je i s mnogim braniteljima iz Domovinskog rata koji su, koristeći pravo beneficiranog radnog staža, ranije otišli u mirovinu. Tako je došlo do današnjeg gorućeg problema – gotovo je izjednačen broj zaposlenih i umirovljenika. Drugim riječima, previše je radno aktivnog stanovništva koje ne radi (osim "na crno") i to ne samo onih koji su nezaposleni "na papiru", ili po novome "na elektroničkom izvatku". S jedne strane, dakle, vojska "mladih umirovljenika" čiji je radni kapacitet (ostao) neiskorišten, a s druge nadiruća vojska mladih koji nakon završene srednje škole ili fakulteta većinom nema kamo osim u evidenciju HZZ-a.
Onih 190 tisuća, ako su većinom, kako tvrdi ministar Mirando Mrsić, ostali bez posla u starijoj životnoj dobi, također su, poput ovih mladih, postali svojevrsnom "izgubljenom generacijom" nestalom "u magli" kriza i onemoćalog gospodarstva koje, izgleda, ni jedna vlada ne zna pokrenuti.
Ništa bez poduzetništva
Dok se u Hrvatskoj strahuje da broj nezaposlenih ne premaši granicu od 350 tisuća, a u gorem scenariju i da se ne ponovi početak prošle dekade kad je na Zavodu za zapošljavanje bilo registrirano više od 400 tisuća nezaposlenih, dotle u resornom ministarstvu osmišljavaju mjere i programe kako bi ublažili visoku nezaposlenost, posebno da bi mlade iščupali iz ralja besperspektivne dugotrajne nezaposlenosti koja vodi scenariju s početka teksta, odnosno stanju "obeshrabrenosti" i odustajanju od traženja ikakvog posla.
Te mjere poticanja zapošljavanja mladih, koje je već donijela ili ih zasad tek spominje Ministarstvo rada, svejedno ne "zvuče" dugoročno. Kako se čini, sve je to jalovo ako se ne privuku investicije, pokrene gospodarstvo, a javni radovi postanu konkretniji od čišćenja ulica.
