Ministri su tijekom ljeta, svaki u svom resoru (ministarstvima, agencijama, institutima, bolnicama...), napravili nadzor utvrđujući koliko ima zaposlenih, kolike su im plaće, koliki su rashodi te druge podatke.
Došli su do podatka da agencije, instituti i zavodi godišnje raspolažu budžetom od 70,2 milijarde kuna, od čega 41,4 milijarde dobivaju iz državnog proračuna. U 172 takve institucije zaposleno 21.629 osoba, a na njihove plaće ode dvije milijarde 692 milijuna kuna. Prosječna neto plaća im je pak oko 7.000 kuna što je 1.500 kuna više od prosječne hrvatske plaće.
Drastične razlike primijećene kod vozača
Drastične razlike u plaćama primijećene su primjerice kod vozača. Naime oni koji su pod istim ministarstvom u agenciji imaju plaće veće za čak 30 posto. Razlika je velika jer odluke donose Upravna vijeća tih agencija mimo odluka uredbe Vlade.
"Stoga ćemo do kraja godine pripremiti dopune uredbe o radnim mjestima i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Nakon toga plaće za ista radna mjesta bit će jednaka u raznim agencijama, zavodima i institutima, te ujednačena s onima u ministarstvima i javnim službama", kazao je za Večernji list ministar uprave Arsen Bauk.
Rukovodećim mjestima preveliki koeficijenti
Nadzorom je također utvrđeno da spomenute institucije imaju 1.165 službenih automobila, 4.715 mobitela, a da se na najamnine godišnje potroši 113,3 milijuna kuna. Neslužbene informacije pak govore da su se u nekim agencijama dijelile božićnice i regresi koji su bili i do 1.500 kuna veći od onih koje su dobivali liječnici i profesori.
Također je utvrđeno da su u Agenciji za regionalni razvoj i u Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU svjesno kršeni zakoni, te su propisivani koeficijenti za rukovodeća mjesta viši od maksimalno dozvoljenih. O tome kako će se ti problemi riješiti, kazao je Bauk, odlučivat će svaki ministar u svom resoru kojem agencija pripada.
