Potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Ivan Šuker ovog bi tjedna trebao započeti razgovore sa socijalnim partnerima o mjerama potpore tvrtkama u teškoćama koje u okviru dosadašnjih kreditnih mjera nemaju mogućnosti riješiti probleme koji su s recesijom dodatno eskalirali.
Kako doznaje Poslovni dnevnik, već se radi na izradi zakona koji bi predvidio nekoliko modela rješavanja problema u gubitaškim tvrtkama, koji se ne bi, kao što je bio slučaj 2002. u vrijeme mandata ministra Mate Crkvenca, sveo tek na oprost dugova.
Jedno od rješenja je, kako su otkrili izvori iz Banskih dvora, "reprivatizacija", odnosno prebijanje potraživanja za poreze, doprinose, koncesije i ostala davanja državi ulaskom u vlasničku strukturu.
Industrijski sindikati iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske planiraju na sastanak sa Šukerom doći s nekoliko konkretnih slučajeva, čiji opstanak ovisi o hitnoj pomoći države, a u kojima je i sama država, kako tvrdi Ivan Tomac iz Sindikata energetike, kemije i nemetala, zbog velike financijske izloženosti zainteresirana za iznalaženje rješenja.
Keramička industrija Orahovica prva je tvrtka koja bi se htjela vratiti u zagrljaj države, a ukoliko joj to ne uspije, izgledno je da će završiti u stečaju. U tom je slučaju upitno više od 160 milijuna kuna, koliko tvrtka duguje Hrvatskoj poštanskoj banci, HBOR-u i Fondu za regionalni razvoj, kazao je Tomac, koji rješenje dijelom vidi upravo u tome da, primjerice, Fond za regionalni razvoj postane dioničar tvrtke koja je u stopostotnom privatnom vlasništvu. U stečaju taj Fond, dodao je Tomac, sasvim sigurno neće naplatiti svojih 60 milijuna kuna potraživanja prema KIO-u.
Takav neizvjestan proces dogovora s državom očekuje i zagrebački Badel 1862. Prema neslužbenim informacijama Poslovnog dnevnika, preliminarni razgovori o tome su već započeli, no još se nitko nije izjasnio zato što bi država kroz taj proces mogla postati većinski vlasnik Badela.
Svjetlana Šokčević, predsjednica Sindikata tekstila, obuće, kože i gume, istaknula je da bi model "reprivatizacije" bio jedini mogući način rješavanja duga u slučaju većine tvrtki u tekstilnoj industriji.
Prethodni članci:
arti-201001040261006 arti-201001190061006
