Dok se iz vojske može čuti kako su nam avioni prizemljeni, a brodovi usidreni jer nema novca da ih se pokrene, Ministarstvo obrane je i ove godine dobilo pet milijardi kuna iz hrvatskog proračuna. Dvije trećine toga odlazi na plaće zaposlenika, no primjerice modernizacija i opremanje oružjem koštalo nas u ovoj kriznoj godini 601 milijun kuna, umjesto tristotinjak milijuna, koliko se obično izdvaja za to na godišnjoj razini.
Tome treba pridodati mirovne misije za koje Hrvatska godišnje izdvaja 324 milijuna kuna, od čega 75 posto za misiju u Afganistanu. Među državama angažiranima u toj misiji, Hrvatska je po izdvajanjima na 14. mjestu iako se, dakako, na tom mjestu ne nalazi po gospodarskoj snazi, navodi portal. No to nije sve - za doprinos kolektivnoj obrani i međunarodnoj "sigurnosti" Hrvatska izdvaja još 67 milijuna kuna godišnje za članarinu u NATO-savezu. A da se nakon puškaranja po bijelom svijetu iskupe svi grijesi hrvatski vojnika, MORH je i ove godine uložio milijun kuna za odlazak na 19. vojno hodočašće u Lourdes.
Zanimljivo je da je tako primjerice država u misiju u Afganistanu uložila više nego u najvažniju gospodarsku granu, turizam (u koji je uloženo 239,5 milijuna kuna).
Prema nekim procjenama, Hrvatska ima oko tri tisuće lokalnih udruga branitelja iz Domovinskog rata, a trenutačno postoje 42 krovne braniteljske udruge, koje su ove godine dobile gotovo 15 milijuna kuna. Budući da ne postoje kriteriji za dodjelu sredstava, piše H-Alter, neke udruge za sportske igre ili obilježavanje obljetnica, dobivaju tek nekoliko tisuća kuna, dok neke dobivaju milijune.
Neke dobivaju više, poput udruge Đure Dečaka, primjerice, koja je prije dvije godine dobila 2,6 milijuna kuna, a samo za program sportskog natjecanja dragovoljaca i veterana Domovinskog rata 1,6 milijun kuna. Udruga HDZ-ovog zastupnika Josipa Đakića dobila je još više, 3,7 milijuna kuna, a za sportsko natjecanje invalida dobili su 2,3 milijuna kuna. Tu je i udruga osumnjičenika za ratne zločine, Tomislava Merčepa koja je te godine dobila 2,2 milijuna kuna.
Vjera košta
Prema novinskim izračunima Katoličkoj crkvi je u trinaest godina od sklapanja ugovora s Vatikanom iz državnog proračuna isplaćena ukupno 3,1 milijarda kuna samo na osnovu najvažnije stavke, koja se odnosi na uzdržavanje klera, gradnju crkava i doprinos za karitativnu djelatnost. No od svih financijskih obveza koje proizlaze iz četiri međunarodna ugovora, tek se jedna izravno prikazuje u proračunu, dok ostale ostaju skrivene na raznim drugim pozicijama.
Samo ove godine, uz obveznih 350 milijuna kuna iz proračuna, tu je i dodatnih 80 milijuna kuna za obnovu pojedinih crkvenih objekata koju daju pojedina ministarstva, te još više desetaka milijuna kuna iz proračuna lokalnih uprava i samouprava. Osim toga, Crkva i Vlada su ove godine svoje građane počastile dolaskom Pape koji je koštao 14 milijuna kuna, a od čega je 7,78 milijuna plaćeno iz proračuna. Prije toga valjalo je Papi pripremiti dostojno konačište - novu zgradu Hrvatske biskupske konferencije na koju se potrošilo 16,5 milijuna eura. Velebno zdanje na Ksaveru plaćeno je donacijama Talijanske biskupske konferencije, ali i hrvatskih biskupija koje se većim dijelom financiraju iz proračuna. U ovoj gospodarski teškoj, ali zato izbornoj godini, Kninska biskupija nagrađena je s dodatnih proračunskih 10 milijuna kuna za izgradnju nove crkve.
Portal pribraja i 50 milijuna kuna potraživanja konzorcija hrvatskih građevinara, sastavljenog od Konstruktora inženjering, Viadukta i Hidroelektre, za odštetu zbog zaustavljenih radova na Pelješkom mostu, koji su na naplatu stigli u rujnu. Radove na mostu Ivo Sanader zaustavio je zbog krize, a Jadranka Kosor je najavila da će on biti izgrađen. Bilo mosta ili ne, građani ga već plaćaju. 50 milijuna je ipak bolje od 1,9 milijardi koliko će most koštati, bude li izgrađen.
Bili protiv ulaska Hrvatske u EU ili ne, svi građani sudjeluju u financiranju aktivnosti kojima ih se nastoji informirati o programima Europske unije. Naime, iz proračuna se u 2011. godini izdvojilo 14,5 milijuna kuna za televizijske spotove, radijske emisije i objave u novinama s ciljem informiranja o Uniji, a u sljedeće dvije godine ukupno će se potrošiti još 18 milijuna.
Unatoč pustim novcima, prema istraživanju Transperency Internationala Hrvatska, čak trećina građana ne zna da su završili pregovori između Hrvatske i Europske unije, a 42,9 posto njih je nezadovoljno informacijama koje su objavljene o rezultatima tih pregovora.
Milijarde "ispod stola"
Korupcija je u Hrvatskoj izuzetno uznosan "biznis" - koruptivne aktivnosti hrvatsko društvo plaća oko 11 milijardi kuna na godinu. Treća smo najkorumpiranija država na Balkanu, iza nas su jedino Bosna i Hercegovina i Albanija. Najnovije istraživanje Ureda UN-a za borbu protiv droge i kriminala pokazalo je kako su građani Hrvatske za usluge "ispod stola" u prosjeku plaćali 410 eura, piše H-Alter.
Vezani članci:
arti-201108010228006 arti-201109140146006 arti-201110070433006 arti-201105070157006 arti-201107280481006
