Kako stoji u mjesečnom biltenu HNB-a, u dug od 45,8 milijardi eura uključen je i dug koji je dosad imao karakter kružnih ulaganja (1,3 milijarde eura). Objašnjeno je da je 2010. ukinuta inozemna pravna osoba putem koje su provedena navedena ulaganja tijekom 2008. i 2009., nakon čega taj dug više nema kružni karakter te je pripisan ukupnom stanju inozemnog duga.

U odnosu na podatke s kraja 2009., stanje inozemnog duga povećalo se tijekom 2010. za 1,2 milijarde eura.

"Intenzitet zaduživanja domaćih sektora posebno je bio izražen u četvrtom tromjesečju, kada su neto transakcije iznosile 0,8 milijardi eura, a većina tog prirasta odnosila se na poslovne banke", navodi HNB.

Dug središnje države na kraju 2010. dosegnuo je 5,9 milijardi eura, a godišnjem porastu od 0,7 milijardi eura najviše je pridonijelo izdanje obveznice vrijedne 1,25 milijardi dolara na američkom tržištu u srpnju. Nakon toga središnja je država uglavnom samo refinancirala dospjele obveze.

Osim sektora države, inozemno su zaduživanje u prošloj godini prilično intenzivirala i javna poduzeća, a rast njihova duga je iznosio 0,7 milijardi eura. Većina novih dugovanja realizirana je tijekom prvih devet mjeseci, nakon čega je uslijedila stagnacija, stoji u analizi HNB.

Prihodi manji, nelikvidnost veća

Preliminarni podaci pokazuju da su prihodi konsolidirane središnje države u 2010. iznosili 110,8 milijardi kuna, što je za 2,9 posto manje u odnosu na 2009. godinu. Pali su prihodi od poreza na dobit, gotovo za trećinu.

HNB objašnjava da su padu prihoda znatno pridonijeli i prihodi socijalnih doprinosa zbog smanjenja broja zaposlenih i prosječnih bruto plaća. Navedena kretanja, zaključuju u analizi, posljedica su i porasta nelikvidnosti u gospodarstvu. Prijavljeni neplaćeni računi tvrtki na osnovi poreza i doprinosa povećani su za 3,1 milijardu kuna u odnosu na kraj 2009. godine.

arti-201103170119006 arti-201101270233006 arti-201102070400006