Komentirajući podatke Državnog zavoda za statistiku u travnju, prema kojima je stopa inflacije u Hrvatskoj u odnosu na travanj prošle godine iznosila 2,1 posto, što je najviša stopa po kojoj rastu cijene u zadnje tri godine, ekonomski analitičar Andrej Grubišić rekao je danas za HRT da je inflacija, dizanje opće razine cijena, dokazano isključivo samo monetarni fenomen.
Prve posljedice ekspanzivne monetarne politike
"To je situacija u kojoj pretjerana količina nominalnog novca ganja nedovoljnu količinu dobara i usluga koje su proizvedene ili konzumirane u nekoj ekonomiji", dodao je Grubišić koji smatra da sada vidimo prve posljedice ekspanzivne monetarne politike Europske centralne banke.
"To je politika tiskanja novca koja, dokazano, posebno u bivšim socijalističkim zemljama 1970-ih godina, ne rješava strukturalne probleme", zaključuje Grubišić.
Rješavanje stambenog pitanja
Objasnio je da uvijek postoje košarice dobara kojima mjerimo stopu inflacije, što je vjerojatno statistički točno, ali nije nužno primjenjivo na sve grupe stanovništva.
"Oni koji danas rješavaju stambeno pitanje, njima je jako bitno što će 20-30 posto njihova budućeg kućnog budžeta odlaziti na otplatu nekakvog kredita za stan ili nekretninu koju su kupili po cijeni 30 ili 40 posto višoj nego što je bila prije pet godina", dodao je.
Ističe da su svi na udaru inflacije, samo je bitno u koju skupinu spadaju.
"Ljudi moraju razumjeti da inflacija nije ništa drugo nego oporezivanje bez legislative. Ako je opća stopa inflacije dva posto i u džepu imamo 100 kuna, a možemo kupiti samo 98 kuna realnih vrijednosti dobara i usluga u usporedbi nego što smo mogli prošle godine, to je kao da nam je netko naplatio porez od dvije kune, a ništa nam nije dao zauzvrat", rekao je Grubišić za HRT.
