Hrvatska bi do kraja godine trebala dobiti Nacionalnu stambenu strategiju koja bi trebala pokazati u kakvim stanovima i kućama građani uistinu žive, koliko su ih platili ili ih kreditom otplaćuju, kakva su njihova stambena očekivanja te, primjerice, što misle o nacionalnim stambenim projektima. Točnije, trebala bi pokazati kakva je kvaliteta življenja u našoj zemlji.

Prema ranijim istraživanjima stručnjaka s Ekonomskog instituta, hrvatski su građani pri dnu ljestvice Europljana koji si mogu priuštiti stan, odnosno plaćati ga i uz to pristojno živjeti. Od 2000. do 2008. godine cijene nekretnina kod nas su porasle za čak 58 posto, pa bez obzira što su u 2008. prosječne cijene nekretnina u Beču i Dublinu bile veće za 59 i 139 posto u odnosu na Zagreb, stanovanje u Zagrebu je znatno manje priuštivo.

Osim u Londonu i Barceloni, stanovanje je u Hrvatskoj najnepristupačnije u odnosu na dohodak stanovništva, premda zapadnoeuropske zemlje imaju višu prosječnu cijenu nekretnina, piše Novi list.

Stručnjaci smatraju kako bi se prenapuhane cijene ulaskom Hrvatske u EU trebale još korigirati, no do tada je za Hrvatsku nužno da osnuje jamstvenu agenciju za stambene kredite koja bi u slučaju nemogućnosti otplate od građana preuzela dužništvo prema bankama, što bi u konačnici, zbog smanjenja rizika banaka, smanjilo i njihove kamate.

Nadalje, kažu, potrebna nam je i Nacionalna stambena strategija napravljena u skladu s populacijskom strategijom, Zakon o socijalnom stanovanju te povratak subvencioniranja kamata na stambene kredite. Lokalne zajednice trebale bi pak donijeti vlastite stambene strategije, osigurati zemljište za izgradnju socijalnih stanova i stanova za najam, a ulagačima olakšati administrativnu proceduru.

arti-201010140604006

arti-201009280697006

arti-201007050326006