Lipanjski godišnji rast proizvodnje rezultat je povećanja proizvodnje u rudarstvu i vađenju (trend koji traje od početka ove godine) od 5,9 % te prerađivačke industrije (trend koji traje od veljače ove godine) od 3,1 %, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji zabilježen pad proizvodnje od čak 19 %. Unutar prerađivačke industrije najveći rast je zabilježen u proizvodnji kože (50 %), proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (20,1 %) i preradi drva (19,2 %).
"Na razini cijele ove godine očekujemo blagi rast ukupne industrijske proizvodnje do 1 posto, što je i dalje nedovoljno da bi se moglo govoriti o oporavku. Naime, takvom dinamikom rasta potrebno je gotovo 20 godina da industrijska proizvodnja sa sadašnje razine dosegne razinu proizvodnje iz pretkrizne, 2008. godine", kaže direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK ZvonimirSavić.
Novotny: Rast proizvodnje je posljedica integracije u europsko tržište
Ekonomist DamirNovotny smatra kako se nećemo i ne možemo vratiti na razinu iz 2008. godine jer je rast industrijske proizvodnje tada bio posljedica rasta domaće potrošnje i potražnje. I to prije svega potražnje države - javne potrošnje i investicija i naravno kućanstava koja su tada dosta kupovala i investirala.
"Tako da, ako gledamo stanje u kućanstvima i državi, kao generatorima potražnje na domaćim tržištima, 2008. godina se sigurno neće tako skoro vratiti, ako se to ikada dogodi. Rast domaće proizvodnje može se potaknuti jedino kroz rast potražnje s inozemnih tržišta, znači izvoz, koji jača. I ovaj rast proizvodnje zapravo jest posljedica integracije Hrvatske u europsko tržište. Kako onda osobito raste potražnja s međunarodnih tržišta, tako je integracijom Hrvatske, primjerice, značajno povećan izvoz u Sloveniju, i to 20-ak posto u odnosu na prethodne godine. Tomu je naravno pozitivan utjecaj imalo i povezivanje Mercatora i Konzuma, i zapravo otvaranje novih prostora za izvoz hrvatskih proizvoda na slovensko tržište. Ali i neki drugi učinci, recimo poljoprivredni proizvodi jer su dvije ekonomije dosta kompatibilne i kada nema više tih carinskih barijera, onda se lako izvozi", kazao je Novotny za Glas Slavonije.
Glas Slavonije/Danas.hr
