Stotine tisuća hrvatskih građana kojima su bankovni računi pod blokadom ili netom pred ovrhom zbog kreditnih dugovanja već mjesecima sa strepnjom iščekuju dogovor Vlade Republike Hrvatske i banaka o mogućim olakšicama u vidu oprosta ili reprograma duga koji sve više postaje, realno - nenaplativ.
Prvih pet najvećih vjerovnika tako kroz ovrhe potražuje gotovo osam i pol milijardi kuna, no Vlada za njih najavljuje moguće porezne olakšice, pa bi se oprost dugovanja isplatio svima, a ujedno bi se pokrenuo i danas beznadno stagnirajući ciklus potrošnje te proizvodnje.
Ovrhom joj uzimaju trećinu mjesečne plaće
''Kao i najvećem broju ljudi u Hrvatskoj, meni je račun zablokiran zbog kredita vezanog uz švicarski franak. Teško je to kad dođeš u banku, svi u redu znaju što se događa s tobom. Neki te gledaju sa žaljenjem, a neki i s prezirom“, rekla je za Deutsche Welle jedna gospođa iz Slavonije. Njoj se iz mjeseca u mjesec s računa ovrhom oduzima trećina plaće. Dvije trećine su joj zakonski zaštićene, a posrijedi je minimalni osobni dohodak, što čitavu priču čini dodatno teškom. No, od svega je najgora činjenica to što je ovdje riječ o već tipičnoj sudbini u Hrvatskoj.
Banka mu nije poslala nikakvu obavijest, samo ga je zablokirala
''Prije osam godina dobio sam stambeni kredit od 250 tisuća kuna i otplatio 170 tisuća, ali mi kažu da sam svejedno dužan još 300 tisuća“, rekao je jedan od građana čiji je račun također u blokadi. I on se nada nekoj vrsti reprograma duga, ali i više od toga očekuje da će mu pomoći pravomoćna sudska presuda o nezakonitosti devizne klauzule na stambeno kreditiranje, koju bi mogla ishoditi Udruga Franak. Njemu banka nije niti poslala obavijest o raskidu kreditnog ugovora, samo mu je zablokirala račun i uzurpirala mirovinu.
''Kroz dio godine mirovina mi je zamrznuta, jer radim sezonski kao ugostitelj. Živim u Mošćenićkoj Dragi i u Belišću. Molio sam banku da se dogovorimo, ali s njima očito nema nagodbe, dok ih vlada ne ukroti. Naravno da nemam ništa protiv toga da vratim realnu vrijednost duga, no to što su mi oni ponudili značilo bi podizanje još jednog kredita“, očajan je.
Nisu ljudi svojom krivicom ostali bez posla
No nije švicarski franak jedini vinovnik blokada i ovrha, tu su i druga dugovanja, najčešće za režije ili porez, ili za troškove odvjetnika i javnih bilježnika, koji čine znatan udio u strukturi opterećenja.
''Radi se o problemu ljudi koji nisu svojom krivnjom ostali bez posla, ili s manjom plaćom. No, treba to izvesti tako da se pošalje što pravednija poruka, a na kocki su osjetljiva pitanja vezana uz socijalna prava, i tek trebamo vidjeti kako na to privoljeti vjerovnike'', smatra Drago Jakovčević, predstojnik Katedre za financije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
http://www.dw.de/du%C5%BEnici-tra%C5%BEe-da-vlada-ukroti-banke/a-17548979
