"Smatram da će to donijeti dodatno smanjenje kamatnih stopa u eurozoni i omogućiti povoljnije uvjete zaduživanja na međunarodnim tržištima za sve zemlje EU-a, pa tako i za Hrvatsku bez obziran na naš kreditni rejting koji je Standar&Poor’s potvrdio neki dan", komentira ekonomski stručnjak i konzultant Ante Babić potez predsjednika ESB-a Maria Draghija kojim će se do rujna 2016. svakog mjeseca otkupljivati državne i privatne obveznice u vrijednosti 60 milijardi eura. Riječ je o ukupno 1,2 bilijuna eura.
Bilo bi poželjno to iskoristiti, kaže Babić, tako što bi u sljedeće dvije-tri godine država trebala napraviti plan za zaduživanje, uzeti petogodišnje ili desetogodišnje obveznice, i zamijeniti postojeće nepovoljne kredite koje smo dizali prije tri-četiri godine s visokim kamatnim stopama koje su se kretale od pet pa do čak osam posto.
"Time bi mogli smanjiti javni vanjski dug za pet postotnih poena, a što nije malo", kaže Babić.
Koristi bi trebali imati svi
Od ubrizgavanja velike količine eura na financijska tržišta koristi ne bi trebala imati samo država, već i privatne kompanije. Jer, objašnjava Babić, ako se država krene zaduživati na vanjskim tržištima novca, poboljšat će se likvidnost na domaćem financijskom tržištu što će novac učiniti dostupnijim privatnom sektoru i fizičkim osobama.
"U tom slučaju bi ljudi ovdje mogli osjetiti kretanje prema smanjenju kamatnih stopa", dodaje.
Ako država, kako kaže konzultant, bude pametna pozitivni efekt najnovije mjere ESB-a građani bi mogli osjetiti već krajem godine, a ako država i dalje bude radila po starom odnosno ako sastaviti servisirati svoje obveze na način kako to radi sada, onda će se efekt osjetiti ali puno manje i to na taj način da će banke poput primjerice Zagrebačke banke novac posuđivati u svojim maticama po povoljnijim kamatama, pa će se na taj način pomalo seliti i kod nas.
"U svakom slučaju 2016. i 2017. možemo očekivati smanjivanje kamata za privatni sektor i za građane", kaže Babić.
Izlazak iz uspavanog razdoblja
Europi, kojoj je prijetilo da ponovo utone u recesiju, dodaje, ova mjera donijet će rast gospodarstva na godišnjoj razini prosječno između jedan i dva posto, a tijekom 2016. još veći. Što se Hrvatske tiče, ocijenjuje da bi mogli 2015. završiti rastom BDP-a do 1 posto, a ako država bude reagirala i povukla pametne poteze, i više.
"U situaciji kada rastu gospodarstva Amerike, Azije i Kine, a nafta je ispod 60 dolara po barelu, ova Draghijeva mjera omogućit će da izađemo iz uspavanog razdoblja kakvog smo imali zadnjih pet-šest godina. Sada slijedi ciklus u kojem bi smo mogli imati samo plus", optimističan je ekonomski stručnjak.
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke, poručuje da bi trebalo iskoristiti novonastalu situaciju i pametnijom fisikalnom politikom obuzdati rast javnog duga.
"Hrvatskoj koja se muči s nekontroliranim rastom duga ova mjera omogućit će puno lakše refinanciranje postojećih obveza države i povoljnije uvjete zaduživanja za financiranje novih budžetskih deficita, kaže Šantić.
Ističe da će profitirati i velika poduzeća koja se mogu direktno zaduživati na međunarodnim tržištima novca.
Što se kreditiranja kućanstava tiče, direktnog utjecaja neće biti, ali povoljnije stanje u okruženju, objašnjava Šantić, utjecat će na smanjenje fiskalnih rizika i loših plasmana banaka a što posljedično može stvoriti preduvjete i za pad kamatnih stopa na kredite građanima.