Zorana Milisu, predsjednika Uprave RWE Energije, izmedu ostalog, pitali smo sto se promijenilo ulaskom novih opskrbljivaca elektricne energije na hrvatsko trziste, poslovnim planovima tvrtke, o privatizaciji HEP-a i zasto ne mozemo izbjeci rast cijene struje.
Nakon gotovo dvije godine, mozemo li reci da je liberalizacija trzista elektricne energije u Hrvatskoj uspjela? Definitivno da. Ulaskom na trziste RWE Energije i drugih opskrbljivaca pocelo se ozbiljno raditi. U ovom trenutku je vazno da postoji vise opskrbljivaca koji se medusobno natjecu nizom usluga i paketa namijenjenih vecinom kategoriji kucanstava. Postoji i poslovni segment, ali kucanstva su ta na koja smo najvise fokusirani.
Liberalizacija je proces koji jos uvijek traje i ono sto je bitno napomenuti je da ce biti zavrsen onog trenutka kada budu rijesena dva kriticna pitanja, a to su: uspostava jedinstvenog racuna i mogucnost da svi sudionici na trzistu imaju jednaku dostupnost izvorima struje iz HEP Proizvodnje.
Igra li se na ovom trzistu ravnopravna utakmica ili, kako sto je to slucaj i u nekim drugim podrucjima, bivsi monopolist zaobilazi fair play? Ako netko ima 93 posto trzista u segmentu kucanstva, onda je to i odgovor na vase pitanje. To formalno nije monopol, ali prakticki jest. HEP se predstavlja kao kompanija koja funkcionira na trzisnim nacelima te je osnovao tvrtku HEP Opskrba koja se natjece s ostalim opskrbljivacima, medutim u praksi su stvari malo drugacije. Imate vertikalno integriranu kompaniju koja u svom portfelju ima i proizvodnju i distribuciju i opskrbu, pa jasno da onda moze prebacivati profit ili gubitke iz jedne u drugu tvrtku.
Postoji krucijalni problem nepostojanja jedinstvenog racuna za mrezarinu i elektricnu energiju. Ljudi su naucili biti komotni, ne zele dva racuna.Svojevremeno je 'zaiskrilo' izmedu RWE Energije i HEP-a jer ste tvrdili da vam dio korisnika nije prebacen zbog gresaka u sustavu HEP ODS-a. HEP vas je tada optuzio da obmanjujete kupce, a da su pravi razlog zapravo nepotpuni i netocni podaci o kupcima koji su zeljeli promijeniti opskrbljivaca. Radi se o tome da postoje nepotpune baze podataka, nastale u proslim vremena u kojima je HEP bio monopolist i jedini opskrbljivac u Hrvatskoj, pa nije postojala potreba za njihovim sredivanjem. Medutim, trziste je liberalizirano, ali bez potpunih podataka zapravo nije moguce prebaciti kupca. Iako u odredenim slucajevima imamo punomoc kupca da prebacivanje odradimo u njegovo ime, to nam se ponekad ne dozvoljava.
Koliko ste do sada izgubili kupaca? Par tisuca kupaca nije prebaceno zbog neuskladenosti baze podataka i neuvazavanja cinjenice da kupci jednostavno zele promijeniti opskrbljivaca. Kako se taj proces prebacivanja odugovlacio, neki kupci su jednostavno odustali od promjene opskrbljivaca. Takoder, postoji krucijalni problem nepostojanja jedinstvenog racuna za mrezarinu i elektricnu energiju. Ljudi su naucili biti komotni, ne zele dva racuna. U devedeset posto slucajeva kupci nam odlaze zbog postojanja dva racuna. Usteda nije sporna niti je razlog zbog kojeg odlaze.
Dakle, ima problema, ali stanje nije kriticno. Te stvari se rjesavaju donosenjem niza podzakonskih akata na nivou regulatorne agencije i ja se nadam da ce do kraja drugog kvartala i ti problemi biti rijesen, odnosno da cemo znati jasna pravila igre po kojima se kupci prebacuju.
Prema vasim izracunima, koliko su racuni vasih korisnika manji u odnosu na iznose koje bi za istu potrosnju placali HEP-u? Mi nudimo razlicite vrste proizvoda. U 99 posto slucajeva nasi kupci potpisuju ugovor na tri godine koji im se najvise isplati i, primjerice, u takvim slucajevima prosjecan kupac cija je potrosnja 3000 kWh godisnje ustedjet ce 350 kuna za vrijeme trajanja ugovora. To je ono sto mu jamcimo. Samo u segmentu kucanstava nasi su korisnici dosad ukupno ustedjeli vise od 30 milijuna kuna.
Isticete kao veliki problem dvostruki racun. Kada ce vasi korisnici poceti dobivati samo jedan? Nadamo se u sto skorijem roku.
Koliko je do sada u RWE Energiju preslo HEP-ovih korisnika - u kategoriji kucanstava i poslovnih korisnika? Imamo oko 100 tisuca korisnika u kategoriji kucanstava i vise od cetiri tisuce poslovnih korisnika.
Cijena elektricne energije u drugim zemljama, pogotovo razvijenima poput Njemacke, visestruko je veca te je za ocekivati da ce cijene kod nas ici prema gore.Koliki udio imate na domacem trzistu elektricne energije i s kolikim udjelom bi bili zadovoljni? Sada drzimo nesto vise od 6 posto udjela, a trogodisnji plan je imati do 10 posto hrvatskog trzista. Na tom smo putu i vjerujem da cemo to uspjeti ostvariti.
Na skupstini dionicara nase matice - RWE Grupe hrvatska podruznica istaknuta je kao najsvjetliji primjer poslovanja pa smo tim vise ponosni na postignute rezultate.
Nedavno ste poceli nuditi i opskrbu plinom. Tako je. Nasa tvrtka je pocetkom godine usla je i na trziste prodaje plina, ali zasad samo u segmentu poslovnih korisnika. Tvrtke koje su zadovoljne s nama kao opskrbljivacima elektricnom energijom, prelaze kod nas i na plin. U ovom trenutku smo jedina tvrtka u Hrvatskoj koja poslovnim korisnicima nudi i elektricnu energiju i plin.
Potrosacima u Hrvatskoj racuni za struju sada su znatno nizi u odnosu na one koje imaju gradani u drugim zemljama EU-a. Kada je u pitanju cijena elektricne energije, sto mozemo ocekivati u buducnosti? Predvidati kako ce se cijene kretati u buducnosti je jako nezahvalno. Ono sto sigurno znamo je da su sada cijene elektricne energije najnize u povijesti zbog viska proizvodnih kapaciteta. Tu pogotovo mislim da obnovljive izvore koji su amortizirali svoju vrijednost, pa su postali vrlo dostupni i jeftini. Cijena elektricne energije u drugim zemljama, pogotovo razvijenima poput Njemacke, visestruko je veca te je za ocekivati da ce cijene kod nas ici prema gore. To se nece dogoditi zbog cijene kWh, koji ce ovisiti o ponudi i potraznji, vec zbog naknada za obnovljive izvore energije koje namece drzava. Kao dio EU-a moramo imati 20 posto proizvedene energije iz obnovljivih izvora, a to treba netko financirati. Nazalost, na kraju uvijek sve placa krajnji kupac.
O kolikom bi se rastu cijene radilo? Nasa predvidanja govore da ce u Hrvatskoj doci do dvostrukog poskupljenja naknada za obnovljive izvore energije. Racuni za struju mogli bi u sljedece tri do cetiri godine porasti od 10 do 20 posto. Mozda ce tada ljudi zaista poceti dozivljavati struju kao proizvod, koji mogu i jeftinije placati, a ne inercijom ostajati pri HEP-u.
Smatramo da je IPO HEP-a pozitivan potez, ukoliko se novac prikupljen u javnoj ponudi upotrijebi za sirenje i pozicioniranje HEP-a kao jake regionalne kompanije.U odnosu na zapadne razvijene zemlje, ali i na zemlje u okruzenju, prvenstveno mislim na Sloveniju, gdje je sada Hrvatska po proizvodnji "zelene energije"?
U Njemackoj naknada za obnovljive izvore iznosi 62 eura po MWh. U Sloveniji je to na razini od 12 eura, a u Hrvatskoj manje od 5 eura po MWh. Do koje ce razine drzava biti u stanju poticati obnovljive izvore energije i prenositi te naknade na krajnje kupce, to je prije svega politicko pitanje. Procjenjujemo da cemo doci na razinu kakvu sada ima Slovenija, a to onda znaci povecanje naknade za obnovljive izvore za 100 posto.
Vasi sefovi u Njemackoj u nasoj regiji vide potencijal za sirenje. Mozete li nesto vise reci o tome. Ako bi na susjednim trzistima postojao trzisno pozitivan poslovni plan, RWE bi bio zainteresiran za ulazak na ta trzista. U ovom trenutku Slovenija je nas primarni interes, no naravno, pratimo razvoj situacije i na ostalim trzistima u regiji.
Iz Vlade su najavili prodaju 25 posto HEP-a putem inicijalne javne ponude (IPO). Jeste li zainteresirani? Kada bi HEP proveo drugaciji IPO, u kojem bi dozvolio stratesko partnerstvo, potencijalno bismo bili zainteresirani. To znaci da je RWE grupa zainteresirana za strateska partnerstva s ciljem stvaranja dodane vrijednosti i uvodenja pozitivnih promjena na energetsko trziste. Slicnu situaciju imamo u Slovackoj, gdje smo kupili 49% dionica vodeceg energetske kompanije u toj zemlji te je drzava sa 51% dionica nas strateski partner. Zajedno smo razvili vodecu infrastrukturnu mrezu u Europi.
Mi smatramo da je IPO HEP-a pozitivan potez, ukoliko se novac prikupljen u javnoj ponudi upotrijebi za sirenje i pozicioniranje HEP-a kao jake regionalne kompanije. Mi taj potez pozdravljamo, jer smatramo da je to jedini moguci nacin da HEP zadrzi svoju dominantnu poziciju i da mu se ne dogodi ono sto se dogodilo Ini, da u konacnici postane mala beznacajna kompanija koju ce netko preuzeti.
Kako ce nam u buducnosti izgledati domovi koji stede energiju? Kada govorimo o buducnosti, dogodit ce se decentralizacija i samoodrziva kucanstva u kojima ce se preko solarnih panela ili malih vjetroelektrana moci proizvoditi i skladistiti energija pa cemo u energetskom smislu imati neovisne domove. Vec sada telekomunikacijska industrija upotrebljava takve sustave za napajanje svojih baznih stanica. Kljucni problem u toj decentralizaciji su skladisni kapaciteti elektricne energije. Energija je specificna roba koja se do sada nije mogla kvalitetno skladistiti. Kada se taj problem kvalitetno rijesi, doci cemo do nove revolucije u energetskom svijetu.
Sustav kakav danas poznajemo nestat ce u razdoblju od narednih pet do deset godina. Dogodit ce se da cemo u jednom trenutku u buducnosti imati 30 ili 40 posto kucanstava koji ce biti neovisni o elektroenergetskoj mrezi. Nikada do kraja nece nestati sustav kakav danas imamo, jer ce se industrijska postrojenja i dalje morati napajati s velikih izvora energije poput elektrana. Ali mali potrosaci moci ce biti neovisni.
RWE Energija u vlasnistvu je njemacke RWE grupe, jedne od pet vodecih europskih energetskih kompanija. Osim u maticnoj zemlji, kompanija posluje u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Belgiji, Poljskoj Ceskoj, Slovackoj, Madarskoj, Turskoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj, u kojima opskrbljuje vise od 16 milijuna kupaca elektricnom energijom te oko osam milijuna kupaca plinom.
U segmentu opskrbe elektricnom energijom RWE grupa je treca najveca kompanija u Europi, dok se u biznisu s plinom nalazi na petom mjestu.
Proizvodnjom 227 milijardi kilowatt sati elektricne energije i tri milijarde kubicnih metara plina u 2014. godini uprihodovali su 48 milijardi eura.
Grupa zaposljava 60 tisuca ljudi.
