Tijekom godina velike gospodarske krize govorilo se o skraćenju radnog tjedna kao spasonosnom rješenju za očuvanje radnih mjesta. Sada se o skraćenju radnog tjedna još priča, ali sve više s naglaskom podizanja produktivnosti i zadovoljstva radnika.
Radno vrijeme od 9 do 17 sati stvorilo je 'kult radoholičara'. Odvjetnici, konzultanti i bankari s ponosom ističu da dnevno rade 12 sati. Mi drugi koji imamo osmosatno radno vrijeme trebali bi biti sretni.Osmosatno radno vrijeme se prihvaća kao standard, no, neki su mišljenja, da je on zastario. Jedan od njih je Stephan Aarsto koji je za Mashable objasnio zašto je u svoju tvrtku odlučio uvesti petosatno radno vrijeme.
Sve se mijenja, samo radno vrijeme ostaje isto
Osmosatno radno vrijeme uvedeno je još 1866. godine. Tek 1914. godine Henry Ford prepolovio je radno vrijeme i to kako bi povećao produktivnost i smanjio trošak radnika u proizvodnji. No, nije potrajalo. Iako su se mnoge stvari od početka 1900-ih i industrijske revolucije drastično promijenile, uključujući i strukturu obiteljske zajednice, i dalje najveći broj ljudi ima osmosatno radno vrijeme.
Ideju po kojoj se 70 posto tjedna radi a preostalih 30 posto vremena uživa, Aarsto je nazvao kolektivnom glupošću. Odlučio je skratiti radni tjedan i svojim zaposlenicima ostaviti više vremena za privatni život.
Rade manje za istu plaću
Sada, za istu plaću, njegovi zaposlenici rade pet sati dnevno. I čini se, bolje nego prije. Prošle godine Aarstova tvrtka proglašena je za najbrže rastuću privatnu kompaniju u San Diegu. Zapošljava devetero ljudi koji su ostvarili prihod od 9 milijuna dolara.
Kako mu je to uspjelo? Ukinuo je pauzu za ručak koja je trajala sat vremena, a, kako bi s kraćim radnim vremenom zadržao isti novo produktivnosti, neke je stvari je automatizirao. Najteže je bilo osmisliti funkcioniranje korisničke podrške klijenata, bez dodatnog zapošljavanja ljudi. No, našli su rješenja - dodatno su iskoristili kapacitet postojećeg softvera. Napravljen je video vodič kako bi si korisnici tvrtke mogli pomoći i onda kada im zaposlenici nisu fizički na raspolaganju, a uveli su automatske odgovore mailom.
Ništa se nije raspalo
"Napravili smo zaokret, a da se ništa nije raspalo. I dalje primamo podjednak broj poziva dnevno, a na mailove odgovaramo ažurno kao i do sada. Čak i u današnjem modernom poslovanju stalna dostupnost nije nužna. Bitno je samo da kvalitetno komunicirate kada se dostupni", kaže Aarsto.
Njegovi zaposlenici imaju fiksu plaću, ali uveo je stimulaciju za one najproduktivnije. Njih nagrađuje s iznosom od 5 posto ostvarenog profita.
Stephan Aarsto priznaje da je skraćivanje radnog vremena na pet sati bila vjerojatno jedna od najtežih odluka koju je kao poduzetnik donio. Ipak, zaključuje, nimalo nije požalio jer je zadovoljan što njegova tvrtka ostvaruje bolje rezultate, uz produktivnije i sretnije zaposlenike koji se i više nego prije daju u posao.
Šveđani žele 6-satno radno vrijeme
U ime podizanja produktivnosti neke Europske zemlje već su skratile tjedno radno vrijeme. Francuzi su još 2000. godine skratili tjedan sa 40 na 35 radnih sati, a sada, iako među zapadnim europskim zemljama imaju najmanje radnih sati tijekom tjedna, bore se za dodatno rezanje na 32 sata.
Francuski sindikat Generalna konfederacija rada ( General Confederation of Labour ) već je renuo u bitku.
"Kraće radno vrijeme podiže produktivnost i utječe na bolje upravljanje procesom rada", izjavio je organizator GKR sindikata Mohammed Oussedik. Na taj način bi se, smatra francuski sindikalac, sačuvala postojeća i stvorila nova radna mjesta.
Gdje je Hrvatska?
Europska zemlja koja sada ima najkraći radni tjedan je Nizozemska. U nekim slučajevima je i ispod 30 sati. Potom slijede skandinavske zemlje Danska i Švedska.
Još prije godinu i pol Švedska je počela s testiranjem šestosatnog radnog dana, s ciljem da radni tjedan smanji na 30 sati.
Kao dobrobiti, osim povećanja produktivnosti, Šveđani su naveli i smanjenje bolovanja te puno zadovoljnije i sretnije zaposlenike.
U skupini zemlja s 40 satnim radnim tjednom je i Hrvatska. O skraćenju radnog tjedna, nažalost, kod nas se razgovaralo samo u kontekstu teške gospodarske situacije i spašavanja radnih mjesta.
Mashable.com/France24.com
