Nitko od političara niti ekonomista nije baš bio spreman komentirati Vladin Nacionalni program reformi za 2018. prije no što je on donesen na današnjoj sjednici. Mahom su svi čekali da vide dokument i u njemu nešto konkretno, odnosno da Vlada da konkretne poteze koje će učiniti. No, to se, čini se, kad je gospodarstvo u pitanju na kraju ipak nije dogodilo.
"Ja tu nikakve reforme nisam vidio", kaže nam tako i ekonomist Ljubo Jurčić te pojašnjava: "Ako se govori o strukturnim reformama onda se tu uz ciljeve moraju definirati politike, instrumenti s kojima će se sve to provesti, tehnologije, ljudi. A tu se ne govori o ničem od toga. Ovo je kao politikanski dokument, poput seminarskog rada nekog studenta koji služi nekoj svrsi. Politika je ta koja bi trebala samo određivati dinamiku radova. Hrvatska poltika još uvijek nije shvatila da je za sve što se radi potrebna određena procedura", kaže nam profesor Jurčić dodajući kako inače Hrvatska propada od kada je prekinula veze sa strukom i od kada ne traži njenu podršku.
Osvrćući se na očekivane stope gospodarskog rasta iz dokumenta koje bi za ovu godinu, prema planu Vlade, trebale iznositi 2,8 posto, iduće godine 2,7 posto, a u 2020. i u 2021 godini rast od 2,5 i 2,5 posto, profesor Jurčić kaže kako bi tu konkretno trebalo navesti iz kojih od 64 hrvatska sektora, također kojim će se to tehnologijama ostvariti, kojom proizvodnjom, kojim ljudima i za koje tržište.
"Oni ne govore ništa. Sramotno je uopće planirati rast kad imamo najveću nezaposlenost u Europi, a ljudi nam odlaze. Mi bismo trebali imati stopu rasta od 6, 7 ili osam posto", kaže Ljubo Jurčić navodeći da su i priče o poreznom rasterećenju one o kojima se govori kada se ne zna o čemu bi se drugom govorilo. To potvrđuje i činjenica da će detalje o tome, kako navode u Vladi, tek definirati, a kad je riječ o rasterećenju poslovanja u dokumentu se spominju tek ona administrativna.
"I priču o javnom dugu nameću, a on uopće ne bi trebao biti tema. Tu priču nameću politikanti. Važna pitanja za nas su imaju li ljudi posla i kolike su im plaće", zaključuje profesor Jurčić.
Reforme, a gospodarski rast pada!
O tvrdnji premijera da će Nacionalni program reformi biti pokretač brojnih reformi mišljenje smo željeli čuti i od opozicije. No, ni ondje nisu bili optimistični. Štoviše SDP-ovac Gordan Maras podijelio je s nama zabrinutost zbog gospodarskog rasta. "Nije dobro da cijeli dokument za rezultat ima usporavanje gospodarskog rasta jer on pada. To pokazuje da su planovi nedovoljno ambiciozni ili da su ciljevi postavljeni prenisko", kazao je Maras navodeći kako iz svega ne može izdvojiti ni jednu značajnu reformu.
"Možete pisati plan kakav god želite ako do sada niste napravili ništa. S obzirom na ono što sam dosad vidio ja nemam vjere u to da će gospodin Plenković nešto napraviti", kazao nam je kratko Maras.
S njim se slažu i u Mostu koji su Vladine namjere očito dobro analizirali. Njihov Tomislav Panenić kaže kako je riječ o recikliranim mjerama iz prethodnih izdanja koje doista pokazuju manjak ambicije i očito za cilj imaju da Europska komisija kaže nagodinu da je Program ispunjen, ali da to ne znači da je intenzitet programa dobar.
Panenić ističe kako zabrinjava činjenica da nema navedenih mjera koje bi dovele do očekivanog smanjenja uvoza i povećanja uvoza, da je evidentno da nestala nakana o 20-postotnom smanjenu parafiskalnih nameta, a da ove administrativne mjere za poduzetnike neće imati isti učinak, jer je jedno mjeri novcem, a drugo eventualno efikasnošću. U Mostu su također primijetili da su izdvajanja za istraživana niska, da nije vidljivo što će se postići reformom javne uprave te da spajanje bolnica neće voditi ka dobru.
Smanjenje broja radnih mjesta
"Oni govore da će to dovesti do izvrsnosti, a već su sada prebacivanjem na županije doveli do lošijih rezultata bolnica pa sad ne vidim kako će ovo dovesti do izvrsnosti", komentira mostovac dodajući pritom da je vidljivo i po nakanama u cestovnom i željezničkom prometu da će doći do smanjenja broja zaposlenih a vjerojatno i do degradacije usluge.
"Puno mjera svodi se na potpisat ćemo ugovor. Ne gleda se jesi li potpisao ugovor nego što si konkretno napravio", komentira.
Ni mišljenje Branimira Bunjca iz Živog zida ne odaje optimizam. Ističe kako u Nacionalnom programu nema nečeg što bi Hrvtaskoj donijelo neke promjene. Promjene bi, kaže, bile kada bi Vlada smanjila broj blokiranih, zaustavila iseljavanje, povećala plaće radnicima ili, pak, smanjila PDV i zaposlila ljude kako su to obećali u svom izbornom programu. Pritom ističe kako su ono što su planirali učiniti s povećanjem plaća očito ispucali Marićevim reformama u 2017. kad su nešto podigli plaće "što su opet najviše osjetili oni s velikim plaćama dok ostali baš i nisu".
"Oni svoj redovan rad sad prikazuju kao neke reforme. Ovim dokumentom žele žele tek kupiti vrijeme dok čekaju dolazak turističke sezone, nagodbu u Agrokoru. To je samo preživljavanje kojim se inače žele i prikriti unutarstranački sukobi", kaže Bunjac dodajući kako se velike reforme ni ne mogu provoditi dok se stranka ljulja.
Pitanje Croatia Airlinesa
Kad je riječ o pronalasku strateškog partnera za Croatia Airlines mišljenja su mrvicu podijeljena ali svi su svjesni da je stanje u toj tvrtki loše. "Ondje već neko vrijeme situacija nije dobra. Na to su više puta upozoravali i zaposlenici, kabinsko osoblje. Vidljivo je da se time nitko ne bavi. Ja jesam za pronalazak strateškog partnera, ali ako to znači nastavak rada tvrtke i njeno egzistiranje u Hrvatskoj. No, teško mi je povjerovati da će naći strateškog partnera kada dosad nisu uspjeli ni članove Uprave izabrati", kaže nam Gordan Maras.
Bunjac je, pak, ocjenjuje katastrofalnom, jer, kako kaže, svaka država moa imati svoju avio kompniju. "To je na tragu prodaje HT-a, INA-e ili privatizacije autocesta", komentira zastupnik Živog zida ističući kako je potrebno pronaći model po kojem bi ta tvrtka funkcinirala pri čemu bi se izbjegli pritisci tvrtki iz drugih zemalja zbog konkurencije.
Ni Panenić se ne slaže s načinom rješavanja tog problema. "Od početka mandata niz značajnih tvrtki za Hrvatsku, koje su pod državni upravljanjem značajno stagnira. Sve se svodi na strateškog partnera i nitko ne gleda kako se u stvari njima upravlja pa onda imamo situaciju jedne Petrokemije, Uljanika, pa sad i Croatia Airlinesa. Ja sam jučer putovao Croatiom iz Bruxellesa u unajmljenom avionu. Svi kažu da je on iz poznatih razloga unajmljen", kaže nam Panenić.
