Tako se očekuje da će najviše pogođeni biti vlasnici građevinskog zemljišta, koje je dosad bilo pošteđeno komunalnih naknada. Ukratko, oporezivat će se stanovi, kuće, poslovni prostori, garaže i gospodarski objekti, ali i građevinsko zemljište – ono koje se koristi za poslovne svrhe, kao i ono koje je neizgrađeno, a nalazi se u prostoru predviđenom za gradnju.
Novi porez na nekretnine naplaćivat će isključivo općine i gradovi, koji će te prihode samostalno i trošiti. Da će građani u prosjeku morati izdvojiti više novca, potvrđuju službene procjene Vlade i Ministarstva financija prema kojima će prihodi lokalnih uprava porasti s za 15 do 20 posto odnosno za najmanje 300 milijuna kuna.
Smisao promjena je povećati namet na objekte koji su noviji i više vrijede, a sniziti namet za starije i manje vrijedne. Stoga se u oporezivanje uvode i dva nova koeficijenta za obračun poreza, a to su starost i stanje nekretnine. Što je ona u boljem stanju, to će koeficijent za oporezivanje biti veći, a njegov se mogući raspon kreće od 0,8 do 1,2, piše Novi list.
Porez - put do ovrha
S obzirom na to moguće je da će neki građani plaćati manji iznos od dosadašnjeg.
Koliko će se porez povećati ili smanjiti, uvelike ovisi o tome kako će ga pojedine općine i gradovi provesti u djelo. Odnosno oni svoj epodatke u papirima moraju uskladiti s onima na terenu što je proces koji trebaju završiti do kraja ove godine. Tako bi građani ovih dana od općina i gradova trebali dobiti upitnike o tome kakve nekretnine posjeduju. Građanima koji ne odgovore na upitnike, lokalne vlasti će naplatiti najviši koeficijent.
Pravni stručnjak Mislav Kolakušić, primjerice, protivi se porezu na nekretnine jer će dovesti do ovrha nad nekretninama, s obzirom da ga neki građani neće moći plaćati. Mnogi se boje da će porez pogoditi građane koji su kupovali nekretnine u obalnom području, a sada će razmišljati o tome kako da ih prodaju, makar i po nižim cijenama.
Saborski zastupnik Ivan Lovrinović tvrdi da je taj porez nepravedan jer će pogoditi siromašnije slojeve i dijelove Hrvatske poput Slavonije, koji imaju puno gospodarskih objekata, ali oni često nisu u upotrebi. Prema Lovrinovićevu mišljenju, daleko pravedniji bio bi porez na ukupnu imovinu građana.
