Dok je premijer Andrej Plenković na Vladi ustvrdio kako će se uvođenjem eura u Hrvatskoj smanjiti rizici za financijsku i makroekonomsku stabilnost, kao i kamatne stope i transakcijski troškovi, potpredsjednica Dalić ipak je priznala da ima i negativnih efekata pa će tako cijene porasti za 0,2 do 0,4 posto.
No, ekonomski stručnjaci u ovom potezu vide potencijalnu opasnost. "Koliko su institucije ove zemlje spremne za prihvaćanje jedne valute kao što je euro, dakle jedinstvene valute, i to u uvjetima kada gospodarstvu ne bude išlo dobro", postavlja pitanje ekonomski analitičar Luka Brkić te dodaje da gospodarstvu sada ide dobro, no da će doći i lošija vremena.
Na potencijalne probleme upozorava i Maruška Vizek s Ekonomskog instituta. "Sljedeći put kad upadnemo u recesiju, ako budemo do tada usvojili zajedničku valutu, onda se sva prilagodba kroz koju gospodarstvo mora proći da bi izašlo iz recesije zapravo lomi preko leđa tržišta rada, odnosno smanjivanja plaća zaposlenika", istaknula je Vizek za Dnevnik.hr.
Eurozoni se najviše raduju hrvatski izvoznici. "Ta činjenica da nestaje valutni rizik je faktor koji će svakako eliminirati troškove koji se izvoznicima danas javljaju, odnosno faktore neizvjesnosti", rekla je, pak, Marijana Ivanov, savjetnica udruge Hrvatski izvoznici.
Dodajmo svemu da će uvođenje eura u prvih pet godina državu stajati oko 500 milijuna kuna.