Redakcija Deutsche Wellea došla je u posjed dvaju dokumenata iz kutinske Petrokemije. U deveteročlanom nadzornom odboru te tvornice umjetnih gnojiva od prošle godine, naime, sudjeluju i dvoje članova Hrvatske narodne stranke, Sonja Ivoš i Ivan Nekvapil.
Njih dvoje su tako lani zatražili da im Petrokemija sustegne 25 posto od naknade za rad u NO-u, koja iznosi dvije tisuće kuna, i da tih 500 kuna, dakle, uplati izravno na račun HNS-a. Ivoš je navela i nedvosmislenu svrhu transakcije: članski doprinos.
Nitko ih ne tjera, ali je običaj
Redakcija Deutsche Wellea obratila se tim povodom Tomislavu Pelinu, glasnogovorniku kutinske tvornice, koji im je rekao da je Petrokemija ipak nastavila cjelokupan iznos naknade uplaćivati isključivo na račune Ivoš i Nekvapila, kao što je slučaj i sa preostalih sedmoro članova odbora.
Sanju Ivoš nisu uspjeli kontaktirati, a s Ivanom Nekvapilom telefonski su nakratko porazgovarali, no izričito im je zabranio da njegove riječi citiraju jer je HNS ionako pod velikim medijskim pritiskom. No kazao je kako se u HNS-u nikoga ne tjera da uplaćuje dio naknade za rad u stranačku blagajnu, mada im stanoviti običaj nalaže da tako postupe.
Glasnogovornica HNS-a Renata Potočnik nije ima znala reći koliko njihovih članova sjedi u raznim nadzornim odborima. Potočnik nije odgovorila ni na upit upućen e-mailom o broju onih koji uplaćuju opisani dio naknade stranci, te o ukupnom iznosu tako prihodovanog novca.
Glasnogovornica SDP-a Ivana Grljak kazala je, pak, kako se opisana praksa u njezinoj stranci ne primjenjuje, već da članovi stranke plaćaju članarinu razmjerno prihodu koji ostvaruju na ime pripadnosti SDP-u. Ostatak članstva, primjerice studenti, umirovljenici ili nezaposleni, plaćaju tek simbolični doprinos. Ali, Deutsche Welle nije dobio odgovor na pitanje o količini javnog novca koji stranke uspiju indirektno, na ovaj ili onaj način, preliti na svoje račune. O tome se očito u javnosti ništa ne zna, a niti stranke poput HNS-a nisu voljne o tome govoriti.
Neizravno državno financiranje
Goran Čular, docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, mišljenja je da nije riječ o nezakonitom ponašanju HNS-a ili bilo koje stranke koja slično postupa. No, složio se s tezom da se ipak o radi o podržavanju paralelnog sustava financiranja stranke javnim novcem, i da bi s takvom praksom javnost trebala biti detaljnije upoznata.
"U politologiji je to poznato kao neizravno državno financiranje. Ipak nije u redu očekivati da poduzeća izravno uplaćuju novac strankama, a također ne treba gubiti iz vida da takav mehanizam potiče stranke na posredno povećavanje iznosa naknada", izjavio je Čular za Deutsche Welle.
