Ulaskom u EU, umjesto najavljenog blagostanja vlasnicima farmi i tvrtki prijete penali zbog višegodišnjeg 'nemara i nerada neusklađene, trome i nekompetentne administracije koja poljoprivrednike nije pripremila za EU', tvrdi izvor Poslovnog dnevnika.
Hrvatska jako kasni u složenim obvezama za provedbu europske Nitratne direktive, za koju je zaduženo Ministarstvo poljoprivrede i koja obvezuje mala i srednja poljoprivredna gospodarstva, te Direktive za integrirano sprječavanje i nadzor zagađenja (IPPC), koja je u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša, a odnosi se na prehrambene i poljoprivredne tvrtke koje su pak dužne ispoštovati i Nitratnu direktivu. Obje direktive za isplatu potpora i korištenje fondova uvjetuju održavanje visoke čistoće tla, zraka i vode. Temeljna obveza države za Nitratnu direktivu bila je utvrđivanje tzv. zona ranjivih na nitrate, što je trebalo ustanoviti još prije pet-šest godina. Projekt se tek radi, neslužbeno doznajePoslovni dnevnik.
Zone rizika
Kako još nisu detektirane zone, nema ni nadzora prostora, no Hrvatska se već uplela u prvi rizik mogućih kazni. Povlačenje novca iz IPARD-a traje drugu godinu, Europska komisija, smatra izvor lista, mogla bi tražiti povrat sredstava, ali i izreći kaznu. U Ministarstvu poljoprivrede godinama su minorizirali problem i pružali otpor proglašavanju zona rizika unatoč pokazateljima o onečišćenju. Na čak 60 posto riječnih slivova ne radi se kontrola kakvoće voda, a tamo gdje se provodi 80 posto vode onečišćeno je do neprihvatljive razine. Glavni zagađivači su dušik i fosfor koji 90 posto potječu iz poljoprivrede, umjetnih gnojiva po čijoj smo prekomjernoj potrošnji drugi u Europi.
I kod IPPC direktive za 70 posto onečišćenja krivac je poljoprivreda, što zbog neprimjereno uskladištenog stajskog gnojiva što zbog tehnoloških postupaka.
Za razliku od Ministarstva poljoprivrede, koje se nije očitovalo o ovoj temi, u Ministarstvu zaštite okoliša neizravno potvrđuju da bi problema i penala moglo biti, ali, ističu, ne njihovom već krivnjom farmera i poduzetnika jer sporo podnose zahtjeve. Svi normativni akti, tvrde, pravodobno su usvojeni, a obveza farmera i poduzetnika je da prikupe dokumentaciju, zatraže dozvolu i kroz investicijski ciklus prilagode postrojenja i objekte kako bi mogli dobiti "okolišnu dozvolu" s objedinjenim uvjetima zaštite okoliša.
Novu okolišnu dozvolu po EU kriterijima treba ishoditi više od 300 velikih farmi i tvrtki dok je broj njihovih postrojenja koja moraju biti certificirana nepoznat. U Ministarstvu kažu da je do sada stiglo 47 zahtjeva za proizvodna postrojenja, a izdana je samo jedna dozvola i to za farmu Bobota iz portfelja koncerna Agrokor.
Kazna od 40 milijuna eura?
Zbog neprilagođenosti Nitratnoj i IPPC direktivi u Sloveniji je zatvoreno pet velikih farmi od ukupno 30 i zabranjena proizvodnja na šezdesetak postrojenja u nekoliko tvrtki. Iz Bruxellesa je u Ljubljanu najprije stigla opomena zbog kašnjenja u izdavanju dozvola, a potom su zaključili da je Slovenija prekršila pravni poredak EU i zbog toga joj navodno slijedi kazna od oko 40 milijuna eura.
