Dogodi se da kad građani plate nekakav račun, recimo za režijske troškove ili ratu na kreditnoj kartici, da unatoč tomu što su to učinili točno onoga dana koji je na računu naveden kao datum dospijeća, kasnije saznaju da im je ipak zaračunata zatezna kamata. Postavlja se pitanje što znači datum dospijeća, a o tome u svome tekstu na portalu Novac.hr piše Dora Koretić.
Njezina je prijateljica platila račun na dan koji je naveden kao datum dospijeća, ali u popodnevnim satima. Zaračunata joj je zatezna kamata od 18 lipa jer je novac na račun banke, zbog kasne uplate, prebačen tek sutradan. Dvojba je, dakle, je li datum dospijeća datum kad je potrebno samo zadati nalog za plaćanje određenog računa ili je to dan na koji novac treba sjesti na račun pružatelja neke usluge.
Zaprimljeni nalog za plaćanje mora postati neopoziv
Za udruge za zaštitu potrošača stvar je jasna: potrošača ne bi trebalo biti briga kad je novac sjeo na račun nekog pružatelja usluge sve dok je uplaćen s datumom dospijeća. Uporište, među ostalim, nalaze u članku 14. Zakona o zaštiti potrošača prema kojem "novčana obveza koju potrošač plaća putem pružatelja platne usluge smatra namirenom s danom kada je pružatelj platne usluge primio od potrošača nalog za plaćanje...". Autorica piše kako udruge svojim korisnicima ipak propuštaju citirati i nastavak tog zakonskog članka u čijem nastavku stoji kako se novčana obveza "smatra namirenom s danom kad je pružatelj platne usluge primio od potrošača nalog za plaćanje i kada je taj nalog postao neopoziv, u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje platni promet".
O tome se službeno očitovala i Hrvatska narodna banka: "Da bi se novčana obveza smatrala namirenom, citirana odredba Zakona o zaštiti potrošača traži da se kumulativno ispune dva uvjeta, odnosno da je zaprimljen nalog za plaćanje, ali i da je takav primljeni nalog postao neopoziv."
Račun podmiren tek kad novac sjedne na račun
Što je neopozivost naloga, pojasnili su u Erste banci.
"Kad banka s nekim korisnikom sklapa Okvirni ugovor o platnim uslugama, u njemu je ugovoren i početak izvršavanja naloga, a korisnik sklapanjem tog ugovora zapravo prihvaća takozvani terminski plan banke. Prema tom terminskom planu, nalog za plaćanje ne može se opozvati nakon što ga je primila banka primatelja, odnosno pružatelj platnih usluga primatelja, odnosno nakon što je isti proslijeđen u međubankovne platne sustave", kažu za Novac.hr iz Erste banke, a slična je praksa i u ostalim financijskim institucijama.
Jednostavnije rečeno, piše autorica teksta, platni nalog postaje neopoziv tek u trenutku kad ga je primila banka primatelja, iz čega pak proizlazi da se platna usluga može smatrati namirenom tek u trenutku kad je novac primatelju sjeo na račun. Ako, primjerice, klijent Erste banke zadaje nalog za plaćanje koji se odnosi na pravnu osobu s računom u istoj banci, tada sredstva uplaćena internetskim bankarstvom do 23.30 sati sjedaju istoga dana, neovisno o danu u tjednu, a ona uplaćena u poslovnici banke sjedaju istog dana ako su uplaćena najkasnije do 19 sati. Podmiruje li pak korisnik Erste banke neki račun registriran u nekoj drugoj banci, tada sredstva na račun pravne osobe sjedaju istog dana ako su zadani do 15.30 sati, dok se svi nalozi zadani nakon tog roka provode sljedeći radni dan. S tim da prema Nacionalnom klirinškom sustavu, subota, nedjelja i državni praznici nisu radni dani.
