Euro neće preživjeti 2012., otkazi će prštati na sve strane, stiže teška godina... – samo su neke od strepnji vezanih uz nadolazeću godinu u koju Hrvatska ulazi s novom vlašću od koje se očekuje da zaustavi loše trendove, spriječi financijski bankrot države, amortizira nepovoljne udare izvana i pri tome zaštiti standard građana.
"Kao ekonomist ne vjerujem da će 2012. godina biti godina prosperiteta, ali se nadam da će ona označiti početak reformi potrebnih za jačanje konkurentnosti, a time i za stabilan dugoročni rast", riječi su dr. Sandre Švaljek, ravnateljice Ekonomskog instituta čija su ekonomska očekivanja za 2012. godinu prilično sumorna. Realna stopa rasta mogla bi iznositi oko nule ili tek nešto iznad toga, što nije dobra vijest s obzirom na to da već tri godine gospodarska aktivnost ne pokazuje znakove oporavka, kaže Švaljek.
Njezina procjena ulazi u red optimističnijih kad je riječ o Hrvatskoj.
Pad kreditnog rejtinga?
"Uvjeren sam da će se državi smanjiti kreditni rejting, bez obzira na aktivnosti Vlade, što će nažalost dodatno otežati izlazak iz krize", tvrdi docent Ekonomskog fakulteta u Rijeci Saša Drezgić.
Dobije li ipak proračun prolaznu ocjenu, Hrvatska će se u najboljem slučaju zaduživati uz kamate od 7 do 8 posto, što je i dalje puno s obzirom na razinu ukupnog duga koji je stvoren proteklih desetak godina. Padne li rejting, kamate će postati dvoznamenkaste, a to je već put na kojemu se nalazi Grčka, a on donosi masovne stečajeve, otkaze, neizvjesnost, pad standarda na granici izdržljivosti, izolaciju, socijalne nemire i urušavanje temeljnih vrijednosti zajednice. Cijene bi mogle rasti u prosjeku za oko tri posto.
Nezaposlenost se ove godine vratila na stanje iz 2003., s tendencijom da se spusti na razinu na kojoj smo bili 2000, kaže za Večernji list sociolog Teo Matković.
Oporavak tek 2013.
"Postoji izrazito snažna veza između kretanja BDP-a i zaposlenosti. Dok god BDP ne počne znatnije rasti, neće se značajnije smanjivati niti nezaposlenost. U pravilu je potrebna godina dana rasta da se trendovi na tržištu rada preokrenu. Kada bi se trendovi naglo zaokrenuli 2012., kao što je bilo 2001., razina nezaposlenosti bi se smanjila tek u 2013. godini", upozorava dr. Matković
Damir Novotny slaže se da bi se tek u 2013. godini trend gospodarskih kretanja mogao usmjeriti prema novom ciklusu rasta, ali je za to potrebna radikalna promjena ekonomske politike koja bi fiskalnim poticajima djelovala na rast domaće potražnje, prije svega povećanje dohodaka kućanstava i rast investicija u privatnom dijelu sektora poduzeća. Snažniji val privatizacije i rast inozemnih direktnih investicija mogao bi značajnije utjecati na povećanje BDP-a tek nakon ulaska u EU, kaže Novotny.
Optimizma ne manjka jedino kod prvog Vladina ministra za gospodarstvo Radimira Čačića, koji je uvjeren da će crne prognoze pasti u vodu, a zemlja neće potonuti u recesiju, već će se dogoditi preokret. Veže ga uz projekte teške nekoliko milijardi eura kojima bi taj robusni menadžer i političar zaposlio domaće resurse i zemlju pretvorio u veliki investicijski eldorado!
