U prvoj polovini ove, 2012. godine ušteđevina stanovništva porasla je za 1,7 milijardi kuna, a toliki su skokovi bili česti na mjesečnim razinama u pretkrizno vrijeme, pa je tako primjerice u cijeloj 2007. godini štednja građana povećana za 17 milijardi kuna.
Lani znatno sporiji rast
Čak i ovom skoku u protekle četiri godine od 33 milijarde kuna, u obzir treba uzeti i činjenicu da se devizna, a to je mahom eurska, štednja iskazuje u kunama, a 2008. je prosječni srednji tečaj bio 7,22 kune za eura, dok je u lipnju iznosio 7,54 kuna, tako da i slabljenje domaće valute povećava kunsku razinu devizne štednje.
Hrvatska narodna banka navodi da je cijele prošle godine rast štednje stanovništva bio znatno sporiji nego prethodnih godina, čemu su kumovali nepovoljni uvjeti na tržištu rada, pa su se štedni i oročeni depoziti stanovništva povećali za 4,2 milijarde kuna ako se isključe tečajne promjene, što je gotovo upola manje nego u 2010. godini.
Mariji Duljković, stalnu sudsku vještakinju za bankarstvo i financije, smeta kada se govori da su građani u ovim kriznim vremenima u bankama uštedjeli milijarde kuna te naglašava da se sigurno ne radi o ušteđevini većine stanovništva:
"Radi se o sredstvima onih koji imaju mnogo novca koje su povukli iz fondovske industrije i burzi kako bi ih položili u banke na sigurno, a pritom su računali na visoku razinu osigurane štednje u bankama od 400.000 kuna u 100 postotnom iznosu", kaže Duljković za Slobodnu Dalmaciju.
Prema nekim procjenama, u Hrvatskoj je više od 95 posto svih štednih uloga građana pokriveno sustavom osigurane štednje, što znači da ne premašuju 400.000 kuna, što je oko 53.333 eura. Ostalih pet posto uloga premašuju tih 53 tisuće eura, no to ne mora značiti da su samo ti računi dobrostojećeg stanovništva u zemlji, jer neki su vjerojatno svoju novčanu imovinu razbijali u više uloga u više banaka da bi im kompletna štednja bila osigurana.
U kriznim godinama raste štednja
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke, kaže da je štednja u Hrvatskoj, premda sporije raste od ove godine, natprosječna ako se uspoređujemo s tranzicijskim i bivšim tranzicijskim zemljama kojima depoziti prosječno čine 58,5 posto BDP-a, a u Hrvatskoj ukupna štednja iznosi 82,8 posto BDP-a.
"Otkad je kriza počela, došlo je s određenom vremenskom zadrškom do promjene ponašanja stanovništva, pa su od 2009. mnogo oprezniji u potrošnji, osobito onoj financiranom zaduživanjem, dok se ljudi okreću štednji, taj tipičan proces naziva se razduživanjem i potrajat će sve do oporavka plaća i dohodaka. Štednja u bankama raste jer ne postoji alternativa sigurnom ulaganju, osobito zbog neugodnih iskustava malih investitora na domaćem tržištu kapitala", objašnjava Zdeslav Šantić.
